Konferencija Ekonomskog fakulteta u Splitu okupila je više od 500 sudionika i znanstvenika iz 40 zemalja s tri kontinenta, ali posebne zvijezde ovog znanstvenog skupa bila su dva nobelovca, prof. Oliver Hart i prof. Eric Maskin. S harvardskim profesorom i ekonomistom koji se godinama zalaže za veću jednakost u ekonomiji, ali ujedno i velikim zagovarateljem globalizacije Ericom Maskinom, razgovarali smo u Bolu. Kako vidi budućnost globalizacije, zašto je protiv Donalda Trumpa te koje su poluge za povećanje jednakosti komentirao je za Večernji list.
Ekonomija na globalnoj razini usporava, a sve je više ekonomista koji upozoravaju da nam se približava novi ciklus krize. Trebamo li se brinuti da nam se približava novi val recesije?
Ne znam odgovor na to pitanje. Mogu samo komentirati da se ekonomska prognoza do sada pokazala jako nepouzdanom pa se libim upuštati u predviđanja. Ipak, svjetska ekonomija ima jako dobar performans već pet godina. Možda će se i dogoditi zaokret, ali ja ne vidim jasne povode ni razloge za takav ishod. Upravo suprotno, ne vidim zašto ne bi imala dobre rezultate i u idućih pet godina. Ovo nikako nije ekonomska prognoza, već samo moj komentar.
Europa kaska za ostatkom svijeta. Rast joj osjetno usporava, a suočava se i s ozbiljnim problemom konkurentnosti na globalnom tržištu. Njemačka je znatno korigirala prognoze rasta, Italija pleše na rubu ulaska u treći ciklus recesije. Gubi li Stari kontinent bitku?
Amerika je inovativnija od Europe, ali Europa ima nevjerojatan potencijal i može je dostići. Europsko gospodarstvo zaustavljaju prevelike države koje se, po mom mišljenju, preintenzivno miješaju u tržište i usporavaju inovacije postavljajući preveliku količinu prepreka poduzetnicima. I tržište rada je ograničeno propisima i treba mu više fleksibilnosti i slobode. Rezanjem regulacija i oslobađanjem tržišta Europa bi značajno povećala svoju efikasnost i približila se SAD-u. Europi je za uspjeh potrebno više slobode i manje regulacije.
Ali Europa je ponosna na socijalnu sigurnost koju nudi svojim građanima...
Socijalna država i zaštita za građane svakako je dobra ideja i slažem se da SAD ima premalu, ali socijalna zaštita ne bi trebala biti izgovor državi da se miješa u način na koji tvrtke vode svoje poslovanje. Vlade bi trebale maknuti ruke od poslovanja. Njihov je posao osigurati javna dobra i usluge te programe kojima će se smanjiti nejednakost u društvu, a ne ograničavati poslovnjake i tržište.
Poznati ste kao velik zagovornik borbe protiv nejednakosti u društvu. Kako osigurati da siromašni jače participiraju u rastu?
Globalizacija se pokazala kao pozitivan proces za zemlje u razvoju jer je kroz nju narastao BDP po stanovniku. To uopće nije upitno, a Kina i Indija su dobri primjeri za tu tezu. Ipak taj rast je donio puno više građanima s većim obrazovanjem i vještinama nego onima koji ih nemaju. Disproporcionalno veće benefite nemaju isključivo bogati članovi društva već i oni koji posjeduju kvalitetno znanje i vještine. To je skupina kojoj su prihodi najviše porasli, dok su ljudi na dnu, koji nemaju ni posebne vještine ni visoko obrazovanje, gubitnici globalizacije.
Ponovno su Kina i Indija primjeri koji oslikavaju tu tezu, jer je rast BDP-a podigao i prosječnu ekonomsku aktivnost po stanovniku, ali je vidljivo da se u tim društvima izuzetno produbio jaz između bogatih i siromašnih. Odgovor na rast nejednakosti nije u antiglobalizmu jer je proces donio brojne prednosti, već rad na programima i rješenjima kojima će se pomoći onima koji od globalizacije nisu dovoljno profitirali. Sustav se mora fokusirati na te ljude i dati im jednaku šansu za obrazovanje i dokvalifikacije kako bi ispravio negativne efekte globalizacije.
Rješenje vidite u dodatnoj edukaciji, ali nijedna ekonomija ne može funkcionirati bez manualnih radnika koji su i najgore plaćeni na tržištu rada. Je li vrijeme za jače dizanje plaća?
Tržište je vrlo jednostavno – ako radnika nedostaje, a poslodavci ih trebaju, njima mora rasti cijena, odnosno u ovom slučaju primanja. To je prirodni slijed, a ako se već ne primjećuje, onda je riječ samo u trenutačnom disbalansu, a ne dugoročnom stanju. Poslodavci će morati pronaći prostor za veće povećanje plaća na štetu profita ili kroz podizanje kvalitete usluge, a time i cijena za konačnog korisnika jer u protivnom neće moći ponuditi uslugu ili proizvod tržištu.
SAD i Kina su u vrlo napetim odnosima i jedna drugoj nameću carine. Koliko je opasan ovaj trgovinski rat za cijeli svijet?
Trgovinski je rat štetan i kontraproduktivan. Kreirao ga je i pokrenuo Donald Trump, koji će, vjerujem, 2021. otići s vlasti. Njegovim odlaskom ratovanje s Kinom će završiti.
Vrlo ste jasni u svom anti-Trump stavu. Što ako ne izgubi na predsjedničkim izborima?
Naravno da sam otvoreno protiv Trumpa i nisam u tome sam. Ne poznajem nijednog ozbiljnog ekonomista koji podržava ono što Trump radi. Njegova je politika loša zbog niza razloga. Zato sam optimističan i vjerujem da neće osvojiti još jedan mandat.
Bravo Maskin! Ovo što je rekao za Europu vrijedi deset put više za Hrvatsku. Država se petlja u tržište, bira svoje favorite, i onda se čudi što je ekonomija bolesna.