Dubrovnik je prava svjetska turistička destinacija. Kraj je listopada, a Grad je pun turista. Čuju se jezici gotovo iz svih krajeva svijeta. Ulaz na Stradun reguliran je pješačkim pregradama pa pješaci hodaju samo desnom stranom da se ne bi stvarali čepovi i gužve. Inače, s gužvama ovoga ljeta nije bilo problema. Dubrovnik je od grada zakrčenog bujicama turista postao primjer kako uspostaviti održivi turizam. Napredak je golem, a primijetili su ga i izvan naših granica. Mato Franković, dubrovački gradonačelnik, nedavno je gostovao na CNN-u. Pozvali su ga da bi čuli na koji je način pomirio galopirajući turizam s kulturnom baštinom i normalnim životom Dubrovčana.
– Grad Dubrovnik na dobrom je putu da postane grad održivog turizma, ali još nam treba puno da dođemo do toga. Najvažnije je što smo u ovoj prvoj godini uspjeli disperzirati i razmaknuti broj kruzera i istodobnih dolazaka turista u Dubrovnik. Isto tako, riješili smo pitanje izletničkih gostiju. Prvi put u posljednjih 10 godina nismo zabilježili nijednu negativnu sliku kad je riječ o pitanju velikog broja gostiju. Nije bilo napisa ni o velikim gužvama na Stradunu jer se to ove godine nije ni dogodilo i mi smo uistinu zadovoljni tim postignućem. Ponavljam, nije to još uvijek idealno, kako treba biti, ali na dobrom je putu da to postane – kaže Franković, kojega smo posjetili u Gradskoj upravi. Dodaje da su, da bi smanjili gužve, uveli aplikaciju Dubrovnik visitors koja u kalendaru daje predikcije kolike su očekivane gužve u Gradu i možete planirati svoj dolazak.
– Mi ne želimo graditi ograde ili zabranjivati ulazak u grad, ali želimo, dajući informaciju gostima, postići da dođu u grad u najbolje vrijeme da bi uistinu mogli uživati – poručuje Franković.
Kada je tek uveo ograničenja istodobnog dolaska kruzera i izletničkih autobusa, krenule su optužbe da će uništiti dubrovački turizam. Međutim, dogodilo se suprotno. Ove godine zabilježili su porast od 4% noćenja, 7% u dolascima, 17% u broju gostiju s kruzera, gotovo 30% više izletničkih gostiju.
– Uz bolji raspored i kvalitetnije planiranje nije bilo gužvi kao prošlih godina. Dakle, može se bolje. Istina je da naš turizam u brojkama više ne može puno rasti, i to je činjenica. Dubrovnik je dosegao svoj maksimum kapaciteta i moramo se čak malo spustiti u određenim segmentima – kaže Franković i napominje da su sve mjere vezane za dolazak kruzera donesene u suradnji s CLIA-om, svjetskom organizacijom brodova na kružnim putovanjima.
Novac nije glavni motiv
– Oni su od prvog dana bili puni razumijevanja u slučaju Dubrovnika. Zahvaljujući tome napravili smo pomake, u 2019. bit će još i veći, imat ćemo maksimalno dva kruzera dnevno, a u 2020. ćemo postići cilj koji smo zacrtali, a to je 4000 gostiju s kruzera, više od toga istodobno neće ih moći biti. Ja mislim da je to dobar primjer i za druge turističke destinacije koje privlače velik broj kruzera poput Barcelone i Venecije – kaže Franković, koji će o tome govoriti i na svjetskom Kongresu crusing turizma koji se uskoro održava baš u Dubrovniku, što nije slučajno.
Međutim, smanjenje broja kruzera, priznaje gradonačelnik, smanjit će i prihode od turizma.
– Sigurno da hoće. Kratkoročno će to imati takav efekt, ali dugoročno neće, zato što ćemo postići dugoročnu održivost – drži Franković koji je u ovoj godini, odnosno Grad kao jedinica lokalne samouprave, znatno smanjio broj stolova i stolaca na Stradunu i ostalim javnim površinama, a ukinuli su jedan dio suvenira i štandova s bukerima. Time su izgubili gotovo sedam milijuna kuna godišnjih prihoda u proračunu.
– Moramo u startu izgubiti da bismo u budućnosti dobili. Novac nam ne smije biti glavni motiv. Naš motiv mora biti zadovoljan gost i zadovoljan stanovnik Dubrovnika. Kad imate zadovoljnog stanovnika, gost će biti još zadovoljniji – govori Franković.
Dubrovnik je jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji se može pohvaliti cjelogodišnjim turizmom. Puna turistička sezona traje otprilike pet mjeseci, a imaju dugu predsezonu i posezonu.
– Mi smo aviodestinacija, ni milimetra ceste nije stupilo na administrativno područje Dubrovnika, nešto malo tek na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ali, ove zime imamo sedam međunarodnih zrakoplovnih linija – kaže Franković. Pitamo ga je li Dubrovnik spreman za cjelogodišnji turizam, odnosno može li se dogoditi da turisti nemaju gdje jesti jer su restorani zatvoreni.
– Spremni smo. Radimo u partnerstvu s ugostiteljima, nastojimo ih motivirati da rade zimi jer smo prijašnjih godina imali problem zato što su zatvarali. Ponudio sam svima koji budu radili zimi da ćemo im besplatno dati javne površine. Reakcije su pozitivne. Ove zime sigurno se neće dogoditi da gosti dođu i nemaju gdje ručati – kaže Franković i dodaje da je činjenica da zimski turizam nikad neće dovesti u Dubrovnik prevelik broj gostiju, ali bitno je da bude stabilan broj. Pitamo ga je li Grad zimi pust, odnosno žive li još Dubrovčani u starom dijelu grada i doznajemo da, prema posljednjem popisu, u staroj gradskoj jezgri živi tisuću stanovnika.
– Nekad ih je bilo puno više, a ovo je tisuću ljudi koji uistinu vole ovaj grad i koji su odlučili živjeti tu. Ne samo što nisu svoj prostor prodali, jer ga ljudi više i ne prodaju, nisu ga odlučili ni iznajmiti. Oni tu žive i mi ih moramo znati cijeniti – kaže Franković. Nije lako pomiriti život Dubrovčana u gradskoj jezgri s turizmom, ali, kaže, otkako je on gradonačelnik, nastoji im izaći ususret koliko god može.
Marenda za 30 kuna
– Činjenica je da su se ljudi u povijesnoj jezgri na neki način i naučili živjeti s turizmom, ali istodobno smo imali velike pritužbe na glazbu iz ugostiteljskih objekata do dugo u noć. Zato smo još lani ograničili glazbu na otvorenim površinama do 23.30 sati, a onima koji su kršili tu odredbu oduzeli javne površine na određeno vrijeme ili, u jednom slučaju, trajno. Ugostitelji su se, naravno, žalili da im oduzimamo jedan dio prihoda, a ja im kažem da prihod ne može biti važniji od ljudi. Moramo napraviti simbiozu i pronaći sredinu između građana i biznisa – poručuje Franković.
Dubrovčani su imali i veliki problem parkirališta, ali ove je godine Grad sva parkirališna mjesta u drugoj zoni osigurao isključivo za svoje građane, a samo su dva punkta odredili za goste koji dođu automobilima. Za vašu informaciju, sat parkiranja u javnoj garaži u Dubrovniku stajat će vas 40 kuna. Dubrovnik je za hrvatske plaće skup grad, kažemo gradonačelniku, ali on se s tim ne slaže.
– Nije Dubrovnik baš tako skup, to se vrlo često tako u medijima percipira, ali onda mašu računom iz najskupljeg restorana pa kažu da im je skupo. Imate vi puno ulica po gradu u povijesnoj jezgri gdje možete popiti kavu za šest kuna i pojesti marendu za 30 kuna. Dubrovnik je grad koji omogućuje svim segmentima gostiju, ali i stanovnika, uživanje i odmor s cijenama koje njima odgovaraju. Naravno, sve ovisi o lokaciji – kaže Franković.
Ipak, s obzirom na cijene nekretnina u Dubrovniku, zanima nas kako rješavaju stambene probleme mladih obitelji jer je zbog cijene zemljišta model POS-a neodgovarajući.
– Uveli smo novi model i za sedam dana počinjemo graditi prva 43 stana za mlade. Oni će prvo na 10 godina unajmiti stan od Grada za 1500 kuna mjesečno stanarine. Nakon 10 godina taj stan moći će otkupiti po cijeni od oko 1300 eura za četvorni metar. Važno je napomenuti da će stanarina svih tih deset godina biti uračunata u cijenu stana kada ga budu otkupljivali – kaže gradonačelnik. Dubrovnik nema problem depopulacije.
Franković kaže da se nada da će tako i ostati jer ulažu u podizanje kvalitete života: samo ove godine 100 milijuna kuna u podizanje vrtićkog standarda, ulažu u osnovnoškolski standard, rade i na infrastrukturi što se tiče vode i odvodnje, kanalizacijskih mreža, zbrinjavanja otpada.
Ove su godine uprihodovali 80 milijuna kuna iz fondova EU. To su prva sredstva koja je Grad Dubrovnik povukao jer prije Frankovića, za vrijeme Andre Vlahušića, nisu mogli do europskog novca jer im je gradonačelnik bio pravomoćno osuđen zbog zloporabe položaja i ovlasti.
– Moj prethodnik imao je nemogućnost dolaska do tih sredstava jer nije mogao potpisati nijednu izjavu o časti koja je jedan od glavnih preduvjeta da bi dobili novac. Čovjek je sebe stavio ispred Grada koji je zbog toga cijelo to vrijeme trpio – kaže Franković i konstatira da su tolike godine izgubljene. Vlahušić je bio gradonačelnik osam godina.
– Ponosan sam što smo osnovali dva upravna odjela koja su iznimno važna: jedan je za gradnju infrastrukturnih objekata, a drugi za europske fondove i međunarodnu suradnju. Jedni pronalaze novac, drugi osmišljavaju projekte i vrlo su uspješni u tome. Tih 80 milijuna dobili smo za vrtiće, škole, odvodnju i kanalizaciju... – kaže Franković i dodaje da su potrebe velike, a njegov je ambiciozan plan do kraja mandata izvući 700 milijuna kuna. Bivši gradonačelnik volio se hvaliti da je Dubrovnik bogat grad pa pitamo Frankovića je li uistinu tako.
– Bogat je dok vi ne ulažete ništa, a novca imate. Dubrovnik je grad koji nema 70% kanalizacije, koji iza svake veće kiše nema pitku vodu, koji još uvijek nema 20% vodovodne mreže, u kojem su djeca i dalje u vrtićima izvan pedagoških standarda, a tri škole od postojećih pet nemaju jednosmjenske nastave. I, kad sve to vidite, jasno vam je da Dubrovnik nije bogat grad. Da se kontinuirano ulagalo u sve ovo, onda bi Dubrovnik bio bogat grad – kaže Franković. Dodaje da je činjenica da u posljednjih 35 godina nije sagrađena nijedna osnovna škola, 27 godina nijedan novi vrtić, a u posljednjih 35 godina u Dubrovniku nije sagrađena sportska dvorana. Na što je onda Vlahušić trošio gradski novac, zanimalo nas je.
– E, ja to ne znam. Radili smo revizije, većinom je to bilo za populističke mjere, dijelilo se šakom i kapom udrugama i ostalima, socijalne mjere bile su povećane do maksimuma... Na kraju vam sve to dođe na vrata, samo što je došlo na moja vrata jer ljudi dolaze i kažu u kakvom mi to gradu živimo?! – govori Franković. Andro Vlahušić za svoga mandata bio je u vrlo lošim odnosima s Društvom prijatelja dubrovačke starine, a Franković kaže da je to riješio “po dubrovačku”.
– Ovdje se rodila diplomacija i naučili smo kako treba razgovarati. Dogovorili smo podjelu sredstava 60% za Grad Dubrovnik, 40% za Društvo prijatelja. Prije je bilo 50:50, s tim što su sada svi troškovi na društvu pa je u realnosti to 70% Gradu, 30% Društvu. Mi smo zadovoljni suradnjom jer društvo ulaže novac u projekte koje Grad smatra važnim, recimo u državni arhiv – ističe Franković.
Cijena ulaznica od sljedeće godine za dubrovačke zidine kojima upravlja Društvo prijatelja povećat će se na 200 kuna pa će i novca biti više.
Mato Franković, iako je mladi gradonačelnik, ima tek 36 godina, stari je hadezeovac. Bio je predsjednik HDZ-ove mladeži, a prije nego što je postao dubrovački gradonačelnik, bio je i saborski zastupnik. Zato nas je zanimalo što misli o prosvjedu u Vukovaru, izbacivanju Darka Milinovića iz stranke, mršavoj saborskoj većini i ostalim problemima koje muče HDZ.
Ako ne ispunim većinu...
– Ja sam član HDZ-a od svoje 18 godine. U stranci se treba znati ponašati i postupati sukladno statutu. S obzirom na dugogodišnje iskustvo gospodina Milinovića, iznenađuju me njegovi postupci. Da je to netko njemu napravio, i on bi reagirao isto kao i Andrej Plenković – tvrdi Franković. No, Milinović nije naštetio HDZ-u, a Franković kaže da neće ni aktualna afera SMS-ovi.
– Gospodina Brkića ne mogu i ne želim unaprijed osuditi. Taj će se slučaj tek rasvijetliti, ali HDZ-u ne može naštetiti jer je riječ o individualnom činu. Nema kolektivne odgovornosti za 200.000 ljudi i ne može je biti – poručuje Franković, koji za Vladu kaže da je stabilna.
– Svakoj je Vladi potrebna jaka i čvrsta oporba, a mi je nažalost nemamo. Međutim, mislim da je dobro da smo uspjeli riješiti se nekih balasta prošlosti, po kojem neki i dalje kopaju – kaže Franković pa ga pitamo misli li možda na Penavu.
– Apsolutno ne mislim na svog prijatelja Penavu, ja potpuno razumijem njegovo nastojanje za podizanje svijesti o žrtvi Vukovara te da određene osobe zbog toga nisu sankcionirane. To je problem i Penava je izvrsno reagirao, ali žalosno je bilo gledati određene političare koji su iskorištavali žrtvu Vukovara, naslikavali se i smijali. Svi političari tog su dana, osim gradonačelnika Vukovara, trebali šutjeti – poručio je Franković.
Za kraj, pitamo ga je li zadovoljan svojim mandatom i hoće li se opet kandidirati za gradonačelnika Dubrovnika. – Kandidirat ću se ako ispunim najveći dio onoga što sam obećao i ako budem imao objektivne razloge za onaj dio koji ne ispunim.
Pogledajte i video: Nevrijeme u Dubrovniku
Derete rulju po ljeti a ne ulažete u grad.....tak i treba sad pijte fekalije.....