Za devet žena iz Švedske sljedeći će mjeseci biti ispunjeni iščekivanjem, ali i nadom. Sve su one zasad uspješno primile presađene maternice pa je sljedeći korak u revolucionarnom liječničkom pothvatu trudnoća. Dr. Mats Brannstrom sa sveučilišta u Göteborgu, voditelj programa, objasnio je da je u pionirsku studiju u početku bilo uključeno deset žena, no jedna je odmah otpala iz medicinskih razloga.
Izvantjelesna oplodnja
– Riječ je o ženama starima oko 30 godina, rođenima bez maternice i onima kojima je maternica morala biti odstranjena zbog raka – govori Brannstrom. Sve žene imaju svoje jajnike tako da će se za oplodnju koristiti njihove jajne stanice. No kako nemaju jajovode ili oni nisu povezani s novom maternicom, oplodnja će biti izvantjelesna pa će nakon toga liječnici u maternice umetnuti embrije.
– Organi su uzeti od živih donora. Kod svih pacijentica donorice su bile članice obitelji. Plan je da žena zadrži transplantiranu maternicu određeno vrijeme, najviše dvije trudnoće, nakon čega ih odstranjujemo pa pacijentice više ne moraju uzimati lijekove protiv odbacivanja – objasnio je. Zasad su rezultati više nego zadovoljavajući uz iznimku manjih infekcija. Maternice su “poprimile” svoju ulogu, žene imaju redovite cikluse i menstruacije te ih sada pripremaju za riskantan potez oplodnje i čuvanja trudnoće. Transfer prvih embrija očekuje se za nekoliko mjeseci, a onda slijedi faza čekanja jer dosad nijedna žena nije na svijet donijela dijete iz presađene maternice.
Iako je transplantacijska medicina odmakla toliko daleko da su neke operacije, primjerice bubrega, gotovo rutinske, transplantacija uterusa dugo je bila tabu. U prvom redu njome se ne liječe i ne spašavaju životi, što je nije stavljalo na listu prioriteta. No dr. Brannstrom uspoređuje je upravo s presađivanjem bubrega da opravda svrhu projekta. – Postoji dijaliza tako da osoba bez funkcije bubrega nije životno ugrožena, ali joj transplantacija povećava kvalitetu života – kaže Brannstrom.
Etički upitno
S druge strane, presađivanje otvara i etička pitanja, posebice uzimanje organa od živih donora pa još i rođaka, posebice kad je riječ o majkama pacijentica.
Dosad su poznata dva slučaja presađivanja uterusa. U Saudijskoj Arabiji tijelo pacijentice 2000. odbacilo je maternicu, a 2011. turska je pacijentica zanijela, ali i izgubila dijete. Istovremeno na istom medicinskom eksperimentu rade i liječnici iz Britanije i Mađarske. Svjetski stručnjaci ističu da je švedski eksperiment zasad najdalje odmakao, no napominju da će pravi test uspješnosti nove procedure biti trudnoća.
