Je li odluka pape Benedikta XVI. o vraćanju latinskog jezika u mise
korak unatrag za Crkvu? Opasnosti vraćanja na staro svjestan je i sam
jer je u popratnom pismu napisao kako je “neutemeljena bojazan o
stavljanju u pitanje liturgijske reforme ili prirode Drugog vatikanskog
koncila ovom liberalizacijom mise na latinskome jeziku”. Papa naglašava
da liberalizacija latinskog jezika ne znači dvostruki obred, nego
jedan, uz mogućnost uporabe latinskog.
No, je li baš tako? Nasljednik biskupa Marcela Lefebvrea (1905.-
1991.), kojega je iz Crkve 1988. izopćio Ivan Pavao II. jer nije
priznao Drugi vatikanski koncil, mons. Bernard Falley, odmah poslije
objavljivanja papina dokumenta izjavio je da sada Vatikan mora povući
izopćenje Zajednice svetog Pija X., kako je nazvan pokret lefebvreovci.
Papa je donio dokument s namjerom da se prevlada rascjep s
lefebvreovcima (to je mala zajednica, ima oko 450 svećenika i 300.000
vjernika, u odnosu na 1,2 milijarde katolika), ali Falley već govori o
potrebi otvaranja pregovora i o drugim pitanjima glede obreda. Otvorena
je, čini se, Pandorina kutija. Jer sljedbenici tridenskog (s Koncila u
Trentu 1536.) obreda, odnosno misala koji je načinio papa Pio V., sebe
smatraju “spasiocima Rimske crkve”. Spasiocima od čega, od Drugog
vatikanskog koncila?!
Lefebvreovci najavljuju da će se “cijela Crkva vratiti na staru
liturgiju”, onu koju je odbacio Drugi vatikanski koncil. To je bio
univerzalni koncil, koji je gotovo jednoglasno (2159 od 2178 glasača
biskupa iz cijelog svijeta) donio odluku o reformi liturgije, što je
zatim Pavao VI. proveo dokumentom kojim je, uz ostalo, uveden jezik
naroda.
No, posrijedi je cijela liturgija. Bude li, a hoće, i na latinskome
jeziku zabranjena uporaba izraza “perfidni” i “zaslijepljeni” za
židovski narod itd., ipak ostaju bitne razlike. U postkoncilskom obredu
vjernici sudjeluju sa svećenikom u euharistijskom misteriju, sudjeluju
svi u posljednjoj večeri. U tridenskom obredu vjernici su stado koje
vrlo malo sudjeluje u misi, a i svećenik, okrenut leđima vjernicima,
mrmlja sebi u bradu riječi koje drugi ne čuju, kao da ima ekskluzivni
razgovor s Gospodinom. Drugi vatikanski koncil upravo je htio
približiti Crkvu ljudima, čemu se protive tradicionalisti.
Nisu starice ili zaljubljenici u latinski tražili povratak tridenskog
obreda, nego Lefebvreovi sljedbenici, koji negiraju Drugi vatikanski
koncil. Sada postoji opasnost i od stvaranja dviju crkvi, stare i nove,
unutar katoličanstva. Je li liberalizacija latinskog jezika povratak
unatrag, vidjet će se od 14. rujna, kada će se obredi moći održavati na
latinskome i da se ne traži posebna dozvola biskupa, a moći će se
organizirati i posebne župe.
U POVODU
