Danski arhitekt Jørn Utzon posao je dobio bez potezanja veza. Na internacionalnom natječaju pobijedio je 232 arhitekata iz 32 zemlje te za nagradu dobio skromnih pet tisuća ondašnjih australskih funti. Bilo je to 1959. godine. Zgrada koju je Utzon projektirao građena je do 1973. godine, a stvorio je jednu od najpoznatijih građevina svijeta – čuvenu Sydneysku operu, koja ove godine slavi svoj pedeseti rođendan.
Bilo bi zanimljivo čuti je li se Utzon (u tom trenutku izvan granica Danske posve nepoznat arhitekt) pokajao zbog svog projekta, jer on mu je donio mnoge nevolje i ugrozio mu karijeru. Preminuo je 29. studenoga 2008. godine, nasreću nakon što je UNESCO u lipnju 2007. uvrstio zgradu Opere na prestižnu Listu svjetske baštine. Time je Danac postao drugi arhitekt u povijesti koji je dobio takvo priznanje tijekom svojeg života, a za nju je nagrađen i Pritzkerovom nagradom, što je najveća počast uopće koju može dobiti jedan arhitekt. Da bi priča bila tužnija (i ružnija), Utzon nikada nije vidio svoje remek-djelo dovršeno jer, kada je natjeran da odstupi, zakleo se da se nikada neće vratiti u Australiju.
Današnjim rječnikom rečeno, glave su mu došle političke smicalice i borba za vlast. Naime, zgrada u obliku školjke u blizini Sydneyskoga lučkog mosta oduševila je internacionalni žiri te je isprva procijenjeno da će gradnja stajati sedam milijuna američkih dolara. No komplicirana konstrukcija krova bila je golem izazov za graditelje i troškovi su rasli. Uz to, u Australiji je 1965. došlo do promjene vlasti i političari su goleme troškove stavili Utzonu "na dušu". Do tada je na nju potrošeno 20 milijuna američkih dolara i zbog tog je iznosa Utzon bio prisiljen na odlazak, iako je iza sebe ostavio zgradu pod krovom. Gradnja je na kraju koštala 102 milijuna američkih dolara, a kada je Opera konačno bila gotova, nitko nije postavio pitanje zašto je opremanje trajalo sedam godina i koštalo 80 milijuna američkih dolara. Ova gotovo balkanska priča svijetu je dala jednu od najzaposlenijih koncertnih dvorana svijeta s više od 1500 izvedbi i više od 1,2 milijuna posjetitelja svake godine.
Spomenik kralju Tomislavu od prvog su dana pratile političke i društvene intrige
Jelena Miholjević i Livio Badurina igraju u Exitu
U petak i subotu na rasporedu je premijera nove predstave cijenjene koreografkinje i redateljice Ksenije Zec "I je i nije" u koprodukciji umjetničke organizacije De facto i Teatra Exit
Martin Semenčić bio je renesansni filmaš
Filmsku zajednicu potresla je vijest da je iznenada preminuo Martin Semenčić, jedan od najtalentiranijih dizajnera zvuka i montažera mlađe generacije te osvajač brojnih strukovnih nagrada
