Lik Blažene Djevice Marije jedan je od najčešćih umjetničkih motiva u povijesti umjetnosti, zauzima središnje mjesto u kršćanskoj ikonografiji te je jedan od najvećih izvora umjetničkog nadahnuća. Jedan od najstarijih nam prikaza Gospe, iz 2. stoljeća, nalazi se u Priscilinim katakombama u Rimu. Najstarija hrvatska Bogorodica, iz 11. stoljeća, pronađena je na kamenom zabatu oltarne pregrade iz katedrale sv. Marije u Biskupiji pokraj Knina.
Uz mnoge se slike vežu i legende – poput one Čudotvorne Gospe Trsatske koju je, prema predaji, naslikao sv. Luka, a građanima Trsata poslao papa Urban V. 1367. A u renesansi gotovo i nema majstora koji neko od svojih djela nije posvetio upravo Blaženoj Djevici Mariji.
Slikali su je tako i Leonardo da Vinci, Rafael i Tizian, a znamenita je i Michelangelova Gospa u veličanstvenoj skulpturi Pietà u bazilici sv. Petra u Vatikanu. Od hrvatskih, poznata je i Gospa od Cavtata našega velikog umjetnika Vlahe Bukovca u Franjevačkom samostanu u Cavtatu.
