Svjetska konferencija međunarodne mreže Culturelink, koja obilježava 20 godina kontinuiranog djelovanja, od jučer do nedjelje radi u Muzeju “Mimara” pod nazivom “Mreže – razvojni aspekti kulture u 21. st.” Stigli su sudionici iz cijelog svijeta. Tim povodom razgovaramo s Biserkom Cvjetičanin, direktoricom Cuturelinka.
Zagreb je sjedište međunarodne kulturne institucije, jedne od rijetkih. Što to znači? Puno posla ili konkretna satisfakcija?
– Culturelink su zajednički osnovali UNESCO i Vijeće Europe 1989. godine radi promicanja međunarodne kulturne suradnje. Od samog osnivanja sjedište mreže nalazi se u Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu, jer je, prema mišljenju osnivača, Institut posjedovao veliko iskustvo u poticanju kulturne komunikacije i suradnje na međunarodnoj razini. Bio je to velik posao za malu ekipu u Institutu, ali je donio i konkretnu satisfakciju, prije svega u okupljanju priznatih stručnjaka u svijetu i u našoj sredini. Culturelink i Institut percipiraju se kao svojevrsna škola za istraživanje kulturnih politika i međunarodne kulturne suradnje. Posebno nam je važno uočavanje i isticanje novih fenomena u kulturi pa je tako pojam “umrežavanje kultura” nastao u radionici Culturelinka, koji je u početku imao dvadesetak mreža-članica, a danas je taj broj veći od 2000.
Što je najveća dobrobit Culturelinka u posljednjih 20 godina?
– U proteklih 20 godina djelovanja Culturelink je razvijao niz istraživačkih aktivnosti o temama koje se tiču cijele međunarodne zajednice. Najveća je dobrobit, odnosno doprinos Culturelinka, u širenju međunarodne komunikacije i suradnje, u partnerstvu, s osnovnim obilježjima otvorenosti, fleksibilnosti i heterogenosti.
S kime najbolje surađujete i što je to što će obilježiti kulturu 21. stoljeća prema predviđanjima kulturnih radnika?
– Valja istaknuti osnivače mreže Unesco i Vijeće Europe te niz vladinih i nevladinih organizacija u svijetu kao što su francuski Observatoire des politiques culturelles, kanadska Mreža za kulturnu raznolikost, Afrički opservatorij za kulturne politike, Australska mreža umjetničkih savjeta... Njihovi predstavnici sudjelovat će i na ovoj konferenciji. Kulturu 21. stoljeća obilježit će, prema predviđanjima kulturnih radnika članova Culturelinka, kulturna raznolikost na svim razinama – od individualnog stvaralaštva do umreženih projekata. Tako se raspada teza, često zastupana u globalizacijskim procesima, o kulturnom uniformiranju.
Kakav glup članak. Globalizacija nas je već kulturno uniformirala. To je jasno svakome tko ima imalo inteligencije i pokuša iskoristiti nekoliko moždanih stanica. Šta su momačke večeri, vjenčanja u američkom stilu, proslava Helloweena, komercijala u svim područjima umjetnosti nego kulturno uniformiranje