Književni časopis Fantom slobode jedan je od rijetkih svoje vrste koji opstaju na našem tržištu. Časopis izlazi od 2003. godine, a za prvi ovogodišnji broj uredništvo Fantoma odlučilo je svoju ulogu prepustiti Darku Šeparoviću, Svenu Popoviću i Andriji Škari. Njih trojica već tri godine uspješno vode „Tko čita“, program javnog čitanja namijenjen promociji autora i autorica rođenih od 1980. naovamo, a dosad su objavili i dva godišnja zbornika. Kako nam je kazao Andrija Škare, bilo je logično da i na toj platformi, kroz časopis, pokušaju dati prostor mladim autorima.
– To su oni autori koje i mi volimo čitati, s kojima osjećamo tu neku bliskost, rekao bih generacijsku, no ona ide puno šire i dublje. Tu su i bliskost svjetonazora i senzibiliteta, a na kraju i bliskost prema onome što želimo i očekujemo od književnosti. Glavni kriterij nije nam bio da su mladi, već da su stvarno i dobri – kaže Škare.
Tekstovi o Twitteru i birtijama
Davati književnosti generacijsku odrednicu nešto je čime se često pokušava zamaskirati kada se nema što reći, smatra urednički trojac. Oni sami konstantno propituju, ali ironiziraju koncept takozvanih umjetnika mlađe generacije.
– Jesu li to milenijalci? Dijelom jesu, a ne bježimo ni od toga da ta riječ možda ima negativne konotacije. Mi bismo voljeli da se ljudi koji uzmu taj časopis u ruke koncentriraju na tekstove koji su zaista jednako zreli, pametni, promišljeni kao i oni daleko iskusnijih kolega – pojašnjava Škare. Fokus ovog izdanja je na formi eseja jer smatraju da oni ne uspijevaju doći do izražaja u doba književnosti na društvenim mrežama, pogotovo Facebooku, gdje dominiraju kraća prozna djela i poezija.
– Pozvali smo za početak Ivana Tomašića, kao možda najboljeg književnog kritičara ove generacije, jer smo htjeli pregled scene iz njegove perspektive. Tu je i esej o Twitteru, esej o zagrebačkim birtijama, tekst o satiri, o drogama, o partyjima, o životu u Berlinu... to su teme koje intrigiraju generaciju o kojoj mi pričamo – nastavlja.
Internet je važna platforma koja pruža jedinstvenu slobodu i priliku za izražavanje. Potvrđuju to i književne nagrade koje se odnedavno dijele upravo u kategoriji književnosti na društvenim mrežama, no znači li ta promjena medija samo razvoj i širenje književne umjetnosti u novim smjerovima ili ujedno i polaganu smrt tradicionalnih tiskanih izdanja?
Kindle nikad neće zamijeniti papir
– Književnost na društvenim mrežama nije u sukobu s književnošću kao takvom. Velika je šteta što književni časopisi poput Fantoma slobode ne mogu opstati na tržištu, no ta je situacija kompleksnija od toga. Konkretno, za takve publikacije nedostaje potpore na državnoj i lokalnim razinama. Papir ipak ima neku vrijednost, težinu i značaj i, koliko god mi živjeli u 21. stoljeću i u tehnološki najnaprednijem dobu, knjiga sigurno neće izumrijeti, unatoč elektroničkoj knjizi, Kindleu i svim čudima modernog svijeta – te stvari naprosto mogu koegzistirati jedna uz drugu, mogu se ispreplitati i svaka ima svoje mjesto u ovom svijetu – zaključuje naš sugovornik.
Promocija Fantoma slobode održat će se večeras u 20 sati u zagrebačkom KIC-u, a ovaj zbornik probranih glasova mlađe generacije možete naručiti i od nakladnika Durieux ili potražiti u knjižarama.
