Po glasovima članova žirija sastavljenog od gospodarskih stručnjaka i novinara predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić ušao je među petoricu kandidata među kojima će čitatelji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika izabrati poduzetnika godine.
Osim toga, među pet važnih događaja koji konkuriraju za gospodarski događaj godine uvrštena je Podravkina akvizicija ljubljanskog Žita, a za što je također zaslužan Mršićev menadžment.
Rekordna dobit
Od 2015. prehrambena kompanija iz Koprivnice počinje poduzimati niz inicijativa. Prvo je pokrenuta gradnja dviju tvornica Belupa, ukupne vrijednosti 51 milijun eura; bila je to najveća greenfield investicija u državi. Potom je u portfelj stavljeno slovensko Žito, uspješno je provedena dokapitalizacija kompanije uključivanjem i radničkog dioničarstva. Osim toga, završen je višegodišnji projekt organizacijsko-kadrovskog restrukturiranja. I poslovni su rezultati odlični.
Tako financijsko izvješće za 2015. pokazuje da je Podravka Grupa ostvarila rekordnu dobit od 398 milijuna kuna, a to je čak četiri puta više nego za 2014. i najveća je dobit realizirana u posljednjih 25 godina. Kako je prigodno istaknuo Zvonimir Mršić, “rekordna neto dobit, među ostalim, rezultat je pozitivnog utjecaja kupnje slovenske tvrtke Žito te poreznog prihoda povezanog s poticajima koji su Podravki dodijeljeni radi izgradnje novih tvornica Belupa”. Prihodi od prodaje Grupe Podravka u 2015. rasli su 7,8 posto, na 3,77 milijardi kuna.
Strateško poslovno područje Prehrana ostvarilo je još bolji rast prihoda od prodaje od 11,6 posto pa su dosegnuli 2,9 milijardi kuna. Prehrana je u 2015. godini imala gotovo 211 milijuna kuna neto dobiti, dok je u prethodnoj godini dobit ovog segmenta bila 28,8 milijuna kuna. Zvonimir Mršić u izjavama za medije nije skrivao zadovoljstvo što je u njegovu mandatu vođenja kompanije radikalno preokrenut višegodišnji trend usporena razvoja ni vrlo ambiciozne planove za iduće razdoblje.
Tvrdi da Podravka neće biti samo najbolja kompanija u Hrvatskoj, već će uskoro izrasti u snažnog internacionalnog igrača koji će poslovati globalno, a zadržat će sjedište u Hrvatskoj. Ne žele, kaže, nositi oznaku regionalno najveće kompanije, ambicije koprivničkog prehrambenog diva streme visoko, a voljni su, ističe Mršić, i za suradnju s ostalim ovdašnjim kompanijama iz prehrambenog resora kako bi zajedno osvajali i jačali pozicije na novim tržištima.
U kompaniju su doveli nekoliko menadžera s inozemnim putovnicama, a pogone Podravke otvorili su i stranim studentima nudeći im stručnu praksu. Strategija Podravke je biti najinternacionalnija hrvatska kompanija. “Podravka više nije što je bila prije tri godine, mijenjali smo se puno brže od okruženja jer smo morali sustizati konkurenciju, a istodobno smo promijenili cijeli proces rada”, ističe Zvonimir Mršić. Dodaje da uz snažniji fokus na izvoz imaju i velike planove vezane i uz turizam s obzirom na njegov golemi potencijal unutar hrvatskog gospodarstva.
Rast svih partnera
U Mršićevu mandatu provedeni su i veliki rezovi u kadrovskom restrukturiranju. Broj zaposlenih je, uz otpremnine, smanjen za oko 20 posto. S otkazima i velikim rezovima za sada je, kaže, gotovo. Prvo polugodište 2016. donijelo je rast svih poslovnih parametara. Na razini Podravka grupe iskazana je neto dobit od 97,3 milijuna kuna. Prihodi od prodaje rasli su 26,2 posto.
Karijera Z. Mršića neraskidivo je vezana uz Podravku – od 1990. do 1998. bio je direktor Službe za odnose s javnošću. Od 1997. do 1999. zamjenik je gradonačelnika Grada Koprivnice. Od svibnja do listopada 2000. Mršić je voditelj službe za odnose s javnošću i protokol Grada Zagreba, a od listopada 2000. do lipnja 2001. direktor je Podravkine Službe za odnose s investitorima. Od lipnja 2001. do veljače 2012. gradonačelnik je Grada Koprivnice. Bio je član NO-a Podravke, a od veljače 2012. predsjednik je uprave.
>> Podravkini kuhari pripremili menije po standardu zdravog školskog obroka
De malo napišite u karijeri gospodina koliko ljudi je dobilo otkaz, napišite koliko je ljudi radilo početkom devedesetih a koliko radi sada... napišite ljudima da je podravka nekada proizvodila kruh i vodu i još puno toga a onda je došaoo gospodin. O kakvoj onda nagradi ovdje pričamo?!