Valamar Lacroma Resort u Dubrovniku ugostit će potkraj ožujka simpozij "Povećanje dodane vrijednosti u hrvatskom turizmu – uloga javnog i privatnog sektora". Domaćin simpozija bit će Georg Eltz, suosnivač i član uprave Valamar grupe, dopredsjednik turističkoga sektora HUP-a te član uprave i Austrijsko-hrvatske gospodarske komore i Njemačko-hrvatske gospodarske komore.
Potkraj ožujka u Dubrovniku organizirate simpozij Hrvatsko hotelijerstvo i turizam. O čemu je riječ?
Domaćini smo simpoziju koji se 24. ožujka održava u našem hotelu u Dubrovniku. Riječ je o drugom simpoziju koji organiziraju Austrijsko-hrvatska gospodarska komora, turistički sektor HUP-a i grupa "Austrijski hotelski investitori u Hrvatskoj".
Smanjenje cijena
Koje će biti glavne teme simpozija i kakve poruke želite poslati s njega?
Glavne su teme simpozija upravljanje destinacijom i kongresni turizam. Već je mnogo puta istaknuto da ta oba, vrlo važna proizvoda, gotovo da i ne postoje u Hrvatskoj. Predstavnici hrvatskoga turističkog sektora moći će raspravljati sa stručnjacima i privatnog i javnog sektora, uključujući ministra turizma Damira Bajsa, o tome što je potrebno učiniti.
Koliko je kriza pogodila grupaciju Valamar i kako se borite protiv nje?
Jasno da kompanije iz grupacije Valamar nisu bile imune na krizu. Posebno je problem bio izražen u Dubrovniku, za nas, ali i ostale dubrovačke hotelijere. Unatoč tome, dosad smo se mogli uzdati u Valamarov profesionalni menadžment da kompenzira krizu novim idejama, inicijativama i marljivim radom. Kako ne vjerujemo da je smanjenje cijena prikladna strategija za održavanje poslovanja, moramo smanjiti i odgoditi naše investicije kako bismo smanjili izloženost riziku.
Kako je Valamar poslovao prošle godine, koliko je noćenja imao?
Zahvaljujući otvaranju novih kapaciteta u Dubrovniku (kongresni i spa hotel Valamar Lacroma Resort) i dobrim vremenskim uvjetima za naš kamping u kolovozu prošle godine, u 2009. ostvarili smo dva posto noćenja više u odnosu prema godini prije. Međutim, hotelijeri ne žive od noćenja, nego od profitabilnih prihoda. Naši su prihodi u prošloj godini još bili nešto veći, ali naša je profitabilnost ipak pogođena krizom, posebno u Dubrovniku.
Koji vaši hoteli najbolje posluju i uočavaju li se neke veće razlike u poslovanju s obzirom na položaj vaših hotela?
Najveća je potražnja trenutačno za našim obiteljskim Club proizvodima, osobito u autodestinacijama u Istri. Također smo jako zadovoljni razvitkom MICE (kongresnog) segmenta, osobito u našoj novoj perjanici, spomenutom Valamar Lacroma Resortu. Također posvuda vidimo kontinuirano solidno tržište za poslovanje naših kampova pod brendom "Camping on the Adriatic".
Teško kao i lani
Što očekujete od ove sezone i kako se pripremate za nju?
Ova sezona bit će jednako teška kao i prošlogodišnja, ali više ćemo znati u rujnu, s obzirom na trend sve kasnijih rezervacija. Osim što gotovo posvuda unapređujemo svoje proizvode i poboljšavamo komunikaciju prema poslovnim partnerima i putem interneta, osmislili smo i posve novi proizvod s četiri zvjezdice u staroj jezgri Poreča, koji ujedinjuje bivši hotel Neptun, depandansu Parentino i povijesnu vilu Polesini u novi Valamar Riviera Hotel & Residence s četiri zvjezdice. Bit će to hotel sa spektakularnom ponudom za zahtjevne poslovne goste i kongresni sektor, ali jednako tako i za vjenčanja, zabave i ostala ekskluzivna događanja, a sve na lokaciji koja je pod okriljem svjetske baštine UNESCO-a.
S obzirom na tešku situaciju u našoj zemlji, ali i u ostatku svijeta, što mislite da bi država trebala napraviti kako bi povećala naš potencijal na svjetskim tržištima?
Bilo bi dobro s kritikom provjeriti troše li se sredstva HTZ-a uvijek na najbolji način. Država može učiniti svoje poboljšavanjem prometne povezanosti i uvjeta te nastaviti osiguravati financijsku podršku koju HBOR proširuje na turističku industriju. Osim toga, sumnjam da ikoja država i vlada imaju dovoljno znanja da bi pozitivno utjecale na svakodnevno poslovanje turističke industrije. To je naš posao. Samo trebamo stabilan okvir u kojem se možemo razvijati strateški i profitabilno.
Zaostaje li hrvatska turistička ponuda za ponudom u ostatku svijeta i što bi trebalo promijeniti u njoj?
Kao što su turistički stručnjaci redovito isticali, zaostajemo za konkurentnim europskim tržištima barem deset godina. To je sigurno problem, ali je i prilika da izbjegnemo pogreške koje su ostali učinili.
Ne trebaju nize cijene nego devalvacija kune za XX % i eto ti nizih cijena za strane goste.