Danas 139.000 eura, prije dvanaest godina 80.000. Potpuno identična je kuća u pitanju, a razlika u cijenu rezultat je poskupljenja nekretnina koje u Hrvatskoj ne staje od 2010. Naravno, lokacija samog doma uvelike utječe na njegovu vrijednost, ali ovdje govorimo u prosjeku, koji je izračunao Eurostat, statistički ured Europskih zajednica.
Čak 42 posto prosječni je rast cijena kuća kod nas u posljednjih 12 godina, a povećale su se i stanarine; 15 posto više prosječni Hrvat izdvaja sad, nego je to radio 2010., za život u nekretnini koju posjeduje netko drugi. Suludo, ali opet, kažu u Eurostatu, otprilike su takva kretanja i na razini Europe, u kojoj su najviša poskupljenja u navedenim kategorijama osjetili stanovnici Estonije, Mađarske, Luksemburga, Latvije, Litve, Češke i Austrije. U tim su se zemljama cijene nekretnina udvostručile, a skok je u nekima od njih i gori od stopostotnog poskupljenja. Primjerice, ista ona kuća iz našeg primjera koja je i u Estoniji 2010. koštala 80.000 eura, sad ondje stoji gotovo 240.000 jer kod njih je postotak poskupljenja čak 196 posto. I stanarine su ondje skuplje 214 posto, a u Europi trend najskupljih "renti" prate i Litva, s porastom od 139 posto te Irska, s 82 posto.
U 25 zemalja EU zabilježeno je poskupljenje stanarina, dok su tek dvije države zabilježile pad tog trenda. Grci stanarine danas plaćaju 24 posto manje nego 2010., a Cipranima su one ostale na otprilike istoj razini kao prije dvanaest godina jer oni bilježe pad cijena od 0,2 posto. Što se same kupovine kuća tiče, tek u tri su članice EU nekretnine jeftinije nego što su bile 2010. godine, a radi se o opet o Grčkoj te Cipru, kojima se u ovoj kategoriji pridružila i Italija, s osam posto jeftinijim kućama no prije dvanaest godina.
- Cijene kuća i najamnine u EU slijedile su sličan put između 2010. i drugog tromjesečja 2011. Međutim, nakon ovog razdoblja, cijene kuća i najamnine drugačije su se razvijale. Dok su najamnine postojano rasle tijekom do drugog tromjesečja 2022., cijene kuća znatno su oscilirale. Nakon oštrog pada između drugog tromjesečja 2011. i prvog tromjesečja 2013., cijene kuća ostale su više-manje stabilne između 2013. i 2014. Nakon brzog rasta početkom 2015., cijene kuća počinju rasti brže od najamnina. Od 2010. do drugog kvartala 2022. najamnine su porasle za 18 posto, a cijene kuća za 48 posto - kakvo je stanje, promatra li se situacija zbirno, odnosno na razini čitave EU, objašnjavaju iz Eurostata. Vratimo se sad na Hrvatsku, u kojoj trendove analizira Njuškalo, iz kojeg poručuju kako cijene kvadrata nastavljaju rasti.
- Posebno se to odnosi na Zagreb, gdje je kvadrat obiteljskog stana dosegnuo prosječnih 2500 eura, s rastom od 12 posto u odnosu na prošlu godinu - kažu u Njuškalu, u kojem su istražili sve zanimljiviju alternativu mladih obitelji kojima su stanovi u metropoli skupi; kuće u okolnim gradovima. Za cijenu stana od 80 do 100 kvadrata u Zagrebu, koji košta od 200.000 do 250.000 eura, ističu, moguće je dobiti 266 kvadrata kuće s okućnicom u 50 kilometara udaljenom Karlovcu ili čak 278 kvadrata kuće u odlično prometno povezanom Jastrebarskom. Tu su još i "izdašna" 293 kvadrata u Zaboku.
- Od obližnjih gradova, najmanje je kvadrata za isti iznos moguće dobiti u Zaprešiću i Samoboru, oko 235 stambenih kvadrata te oko 250 kvadrata u Dugom Selu, no ako je promatrati potražnju, i ove su cijene potencijalnim kupcima primamljive. Tako je upravo u Dugom Selu unazad godinu dana zabilježena veća potražnja za kućama od same ponude, a isti je trend uočen i u Jastrebarskom, Karlovcu, Samoboru i Zaboku - kažu u Njuškalu, u kojem su analizirali i cijene kvadrata kuća na navedenim lokacijama.
- One u protekloj godini na ovim traženim lokacijama bilježe značajan rast, no u apsolutnom iznosu, i dalje su puno povoljnije od obiteljskog stana u Zagrebu - kažu pa dodaju kako je za kvadrat kuće u Dugom Selu potrebno izdvojiti prosječnih 1128 eura, odnosno 23 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U Karlovcu je kvadrat prosječno 817 eura, u Jaski 751 euro, u Velikoj Gorici 1208, dok su Zaprešić i Samobor najskuplji, oboje s prosječnom cijenom od 1295 eura po četvornom metru.
- Da je upravo cijena ono što na prvu privlači potencijalne kupce kuća u gradovima u okolici, mogao bi sugerirati podatak da gotovo 37 posto njih traži kuću od 50 do 100 stambenih kvadrata, što je ista kvadratura koja prevladava u potražnji za stanovima u samom Zagrebu - ističu u Njuškalu, u kojem su izdvojili i kupcima najatraktivnije oglase iz prošlog mjeseca.
- Najposjećenija kuća u, primjerice, Zaboku, izgrađena je osamdesetih, ima 250 kvadrata, novu fasadu i renovirana je prije godinu dana, a cijena joj je 160 tisuća eura. S druge strane, u Jastrebarskom je najklikaniji oglas prošlog mjeseca bila održavana, ali ne i obnavljana kuća u blizini centra, s kraja sedamdesetih, od 200 kvadrata, s većom okućnicom i po cijeni od 129 tisuća eura - priopćili su iz Njuškala.
VIDEO: Posljednja zagrebačka videoteka Pauk našla se pred stečajem: 'Mislim da nećemo opstati'
Od Zaprešića do Zaboka je obnovljena i elektrificirana pruga,voze oni od Končara,klimatizirani.Sad,ne vozim se ja,morao bi svoju kćer studenticu pitati jel ide nešto brže nego prije,doduše ima dosta stanica gdje mora stati,uglavnom,voziš se ko kufer,ne razmišljaš gdje parkirati auto,dopelja te u centar grada,nema zastoja ko na cesti itd.Poznanik,odvjetnik,mlađi tip,radi u uredu u centru grada,inače Zagorac,u ZG je imao stan u vlasništvu (kupili roditelji :)),ured ima svoj parking,koji opet košta,ima 2 djece,veli nemre se naviknuti na tu džunglu,nema dvorište,buka,gužve i dugo je vagao i prodao stan i napravio montažnu kuću u Zagorju,dvorište,voćnjak,hladovina i još mu novaca ostalo,sjedne na vlak i ide na posao i s posla