Gost intervjua jedan na jedan koji je na Poslovnom uzletu grada Splita vodio Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika bio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade.
Kad se govori o preporukama iz Bruxellesa za našu Vladu, Grčić kaže kako nema velikog odmaka od prošle godine te da je odrađen ozbiljan i dobar posao. ˝Mi smo osmi od EU članica po implementaciji reformi, no taj posao još nije dovršen. Prema smjernicama potrebne su još reforme lokalne samouprave i državne uprave i za sada je sve na razini, što ste odradili, a što je ostalo˝, tvrdi Grčić.
Jedna od preporuka je i uvođenje poreza na nekretnine za koji Grčić smatra da još nismo spremni. ˝Mi smo nominirali tu mjeru, no zbog stanja vlasničkih i zemljišnih knjiga je teško njeno provođenje, gotovo je nemoguće definirati poreznu bazu. To je opća tema EU i preporuka za većinu zemalja, ne samo za nas˝, poručio je Grčić.
Iako su kao Vlada uveli promjene u porezu, smatra kako su procjene pokazale da će to pomoći oporavku te je dokazano da se taj efekt oporavka i dogodio. Tvrdi da iako neki kažu da je naš rast BDP-a eksteran, pojačava se i osobna potrošnja te nam raste i izvoz koji je u prošlom mjesecu rastao za 12,5 posto. Još jedna stvar na koju je ponosan jest prekid propadanja građevinskog sektora. ˝Izdane građevinske dozvole po vrijednosti projekata rastu, a EU fondovi bi trebali biti novi poticaj tome˝, poručuje Grčić.
Kako kaže, vrijeme je povijesno niskih kamatnih stopa i to svakako treba iskoristiti.
Poručio je kako je na putu do novca EU fondova Ministarstvo poduzetništva i obrta važan suradnik. ˝Njihov prvi natječaj koji je objavljen važna je financijska poluga. Samo za poduzetništvo očekujemo 10 - 12 milijardi kuna investicija. Moja poruka svim poduzetnicima je da budete uporni, pripremite i prijavite se jer danas dobiti u startu 35, 40 % znači da ste za taj postotak konkurentniji od drugih na tržištu˝, kaže Grčić.
Napominje kako su dobre prakse i primjeri iz Hrvatske sjajni i kako su poduzetnici zadovoljni unatoč složenoj proceduri. Kako kaže na jednu kunu koja je uložena povrat je ogroman. Raspravljalo se i o predstečajnim nagodbama. ˝Slavko Linić je odradio nužan posao u djelu predstečajnih nagodbi. Uz naše opterećeno gospodarevo koje se nije moglo raščistiti i pomak se nije mogao napraviti, takav potez je bio nužan inače bi našim zakonodavstvom takvi procesi trajali 10-15 godina. Ako mislite da ste oštećeni kroz predstečaj, kroz stečaj ćete bit još više˝, kaže Grčić. Spomenuo je i kako je isplata plaća bitan faktor u prijedlogu novog stečajnog zakona i kako ako tri mjeseca radnici ne prime plaću dolazi do predstečaja ističući kako oni kao Vlada staju na stranu radnika.
Komentirao je i problematiku nastalu oko rada HBOR-a. ˝Trenutna inicijativa je da se odredi supervizija HBOR-a, kao i kod običnih banaka, a mi želimo da država na indirektan način preko HBOR-a pomaže u riziku poduzetnicima u njihovim investicijskim projektima. Zbog općeg stanja iz prošlosti je teško ispuniti stroge kriterije iako se ovdje radi o razvojnoj banci. Glavni način poslovanja HBOR-a je pridržavanje proceduralnih stvari i održavanja kredita što je vrlo teško, ali pravila se moraju poštivati˝, istaknuo je Grčić.
Napomenuo je kako danas javni projekti ˝nekako˝ idu , ali u privatnom sektoru ih je jako malo i iako nema naznaka da je financijsko zdravlje tvrtki bolje, makorekonomske analize pokazuju da smo na dobrom putu. Grčić je pozvao bankarski sektor da pokaže više razumijevanja za poduzetničke projekte i investicije. ˝ Uvjerljivost pojedinih poduzetnika i opća klima koja mora ići prema otvaranju tržišta moraju se susresti i pomoći da se taj kotač zarotira i ide˝, kaže Grčić.
Kako kaže stav Vlade je da radikalni rezovi u najosjetljivijim sektorima poput mirovina i zdravstva za njih nisu prihvatljivi.˝ Mi smo uporno štitili ta dva sektora, iako su reforme države potrebne jer trebamo smanjenje javnog duga, kada pada gospodarstvo tada nema rezanja, odnosno reže se samo ono najnužnije. Mi smo malim rezovima doveli do izalska iz recesije. Daljne rezanje spiralu pada vuče prema dolje, a i bez njih mi imamo oporavak i rast. Već je i prošla godina bila godina oporavka i to su dobri znakovi, a milijarda i pol porasta prihoda od PDV-a u prva četiri mjeseca rezultat su toga. Uz to nam i potrošnja raste već osam mjeseci˝, kaže Grčić.
Za kraj je istaknuo tri ključna efekta EU, prvi je izvoz, drugi su strana ulaganja za koja kaže da su u 2014. pokazala rast i treće su EU fondovi. Tvrdi kako su fondovi bitan izvor i pojačanje za rast gospodarstva i ističe kako su sve zemlje EU zahvaljujući fondovima rasle između 0,8 i 2 posto u odnosu na period bez njih. ˝Mi moramo uspostaviti trendove da dohodci rastu nakon šest dugih godina recesije. Kad pokrenete kotač i vidite da se giba trebate ga još više upregnuti da se nastavi kretati i ubrzavati. Ulaganje u znanost, inovacije i tehnologije su ključne za rast. Mi tu ulažemo 0,7 BDP-a, Europa cilja na 3 posto˝, zaključio je Grčić.
>> Baldasar: I drugi mediji trebali bi se ugledati na Poslovni dnevnik, Večernji list i Styriju
zato ne treba prodati autoceste za mizeran novac i odreci se prihoda od cestarine zauvijek nego smanjiti rate kredita i da se same ceste otplacuju a ne da nama veci dio kredita ostane inašoj djeci