S cijenom od oko 4,50 kuna za kilogram te prinosima i do 3,5 tone po hektaru, suncokret je ove jeseni vjerojatno jedina ratarska kultura s kojom će poljoprivrednici, unatoč suši, poskupljenju goriva, energenata, zaštitnih sredstava i gnojiva, biti u plusu. Pogled na susjedne parcele s kukuruzom, sojom, krumpirom..., koji su u Slavoniji podbacili i više od 50%, govori kako je u vrijeme klimatskih promjena, sve ekstremnijih ljetnih temperatura i suša, suncokret možda i jedina kultura koju ćemo masovnije sijati idućih godina. A zahvaljujući dobroj žetvi – očekuje se i pojeftinjenje ulja u trgovinama.
S(p)retniji će i zaraditi
– Godina je zapravo prosječna za suncokret, no u usporedbi s drugim kulturama, pokrit ćemo troškove, a tko bude imao i iznad 3 t/ha, na njemu će i zaraditi – kaže ratar i član upravnog odbora HPK Mato Brlošić, ističući kako je ista otkupna cijena bila i lani pa poljoprivrednicima ni danas nije jasno kako je moguće da litra suncokretova ulja od lanjske žetve danas u trgovinama košta više od 20 kuna. Prema podacima Smartera, početkom lanjske godine veleprodajna cijena suncokretova ulja bila je oko 8,50 kn/kg, a u svibnju ove godine i 15,78 kn. Kukuruzom se u nas trenutačno trži po cijeni od 2,25 kn/kg, što je nešto više nego godinu prije, a sojom za 4,50 kn/kg, otprilike jednako.
Tvornica ulja Čepin proizvede 98% ukupno proizvedenog sirovog suncokretovog ulja (prerada direktno iz zrna suncokreta) u Hrvatskoj te oko 50% rafiniranog jestivog suncokretovog ulja. Josip Bičvić, član uprave Žito grupe, kaže kako je ove proizvodne godine suncokret u Hrvatskoj zasijan na oko 53.000 ha, što je gotovo 27% više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu. Iako se radi o nešto nižim uljnostima od prosječnih, očekuje se urod od oko 150 tisuća tona, od čega će Čepin preraditi 120 tisuća tona, što je dovoljno za proizvodnju 60 milijuna litara ulja, objašnjava. Time je čepinska uljara osigurana što se tiče sirovine, a samim time i za opskrbu hrvatskog tržišta uljem.
– Gledajući kroz našu veleprodajnu cijenu te trenutnu tržišnu situaciju, očekujemo pad cijene ulja. Ne možemo očekivati da će one biti kao prije jer rat u Ukrajini još traje, a suša je ograničila prinose diljem Europe i tek trebamo vidjeti kakve će proizvodne bilance biti. No, Hrvatska se vraća u redovit ciklus žetve i otkupa pa će se i cijene ulja temeljiti na sadašnjoj otkupnoj cijeni od 4,50 kn/kg, što je i dalje 10% više nego lani. Naravno, na distributerima i trgovačkim lancima je da pad veleprodajnih cijena prenesu na krajnjeg potrošača – poručio je Bičvić.
Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, ističe kako su prema zadnjoj objavi FAO-a svjetske cijene prehrambenih roba u kolovozu pale peti mjesec zaredom.
– Cijene suncokretovog ulja pale su zbog pada potrošnje i zamjene drugim biljnim uljima te postupnim obnavljanjem isporuka iz ukrajinskih morskih luka, što se reflektiralo i na europske burze (njemačke i talijanske). Cijene kukuruza, pak, blago su porasle u kolovozu, za 1,5%, uglavnom pod utjecajem slabije proizvodnje u EU i SAD-u zbog vrućih i sušnih uvjeta, dok je nastavak izvoza iz Ukrajine spriječio daljnji rast cijena – objašnjava.
Visoki rizici i dalje
– I dalje su rizici koji utječu na cijene vrlo visoki – od Ukrajine, kretanja potrošnje, rezultata žetve po pojedinim geografskim područjima – tako da je nezahvalno prognozirati bi li moglo doći do bitnije korekcije cijena stočne hrane ili ulja na tržištu – rekla je Blažić.
A slijedi i jesenska sjetva, koja će, tvrdi Brlošić, biti 40-50% skuplja nego lani. S prosječnom potporom od prije 10-ak godina od 2250 kn/ha, ratari su mogli kupiti i gnojivo, zaštitna sredstva i gorivo za prosječnu sjetvu, a danas samo 250 kg uree za prosječnu potporu od 2000 kn/ha ili 200 litara goriva.
– Potpora sada ekonomski vrijedi četiri puta manje nego što je vrijedila prije – tvrdi Brlošić. Za jedan hektar treba barem 700-800 kg gnojiva, za neke kulture i više, što znači da 6000 kn košta samo gnojivo. Problem je i novi zakon o sjemenu koji dopušta sijanje samo deklariranog sjemena, koje je 2-3,5 puta skuplje od merkantilnog, a ako resorno ministarstvo i urani, kako je obećalo, s avansnim potporama, to neće biti prije početka studenoga, kad je sjetva pri kraju, rekao je Brlošić, upozorivši kako još nisu isplaćene ni sve potpore za gnojivo koje su poljoprivrednicima obećane na proljeće.
