- Predstečajne nagodbe veliki su sistemski rizik hrvatskog gospodarstva; shvaćene su kao otpis dugova, a ne kao spašavanje tvrtki. Planovi restrukturiranja poduzeća u predstečajnim nagodbama su loši, kao i kontrola provođenja tih planova - istaknula je na Skupštini Hrvatske udruge banaka ekonomska analitičarka Suzana Košćak.
S. Košćak je članica tima mladih, manje eksponiranih hrvatskih znanstvenika prirodnih i društvenih znanosti, koje je HUB okupio kako bi predložili ideje relevantne za pomoć u rješavanju krize u kojoj je zapela Hrvatska. Na Skupštini je predstavljen njihov prijedlog mrežne analize sistema dugovanja poduzeća i institucija koji bi analizirao posljedice otpisa dugovanja u predstečajnim nagodbama na pojedine segmente sustava; tvrtke, banke i državni proračun.
- Otpis dugovanja je golem, od 30 do 70 posto potraživanja, uzorak će nam biti sve prijavljene tražbine u Fini, ukupnog iznosa 49,7 mlrd kuna u 5506 prijavljenih predmeta - najavila je analitičarka.
Upozorila je da je udio nenaplativih potraživanja porastao na 27,44 posto, čemu su doprinijele i predstečajne nagodbe.
Kad je posrijedi fiskalna politika, Hrvoje Šimović, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kratkoročno ne vidi drugo rješenje do ulaska MMF-a.
- Ne bih se bojao pozvati MMF kako bi osigurali kredibilnost fiskalne politike. Dugoročno se moramo usmjeriti na rast javnih investicija - kaže Šimović.
Velimir Šonje govorio je o tome bi li Hrvatska trebala ući u jedinstveni sustav nadzora banaka (SSM), što nismo obvezni, za razliku od zemalja članica eurozone. "Majke" naših banaka već su dio te supervizije.
- Možda će tržište činjenicu da Europska središnja banka, europski regulator, nadzire neku banku shvatiti kao pokazatelj kvalitete, a ulazak u SSM je i priprema za ulazak u eurozonu. Samostalnost u korištenju makrobonitetnih mjera se zadržava - nabrojio je Šonje prednosti eventualnog priključenja SSM-u.
No, glavni je nedostatak, kaže, što do ulaska u eurozonu naš guverner ne bi imao glas u Upravnom vijeću ECB-a, osim u Odboru supervizora. Osim toga, izravan se nadzor plaća, a problematična je i kvaliteta supervizije.
