Sabina Škrtić, članica uprave ENNA grupe:
Tijekom iduće godine u ENNA/PPD grupaciji nastavit ćemo graditi poziciju regionalnog energetskog igrača na tržištima na kojima smo već prisutni. Pred nama je izazovna godina u kojoj ćemo nastojati uspješno provesti nužnu transformaciju Petrokemije, s našim partnerom Inom. Planiramo nastavak ulaganja u obnovljive izvore energije i ESCO projekte te želimo stabilizirati u cijelosti naš željeznički cargo biznis.
Gledajući prognoze Europske komisije, čini se da bi u 2019. mogli očekivati pozitivna kretanja poput rasta BDP-a od 2,8%, a može se očekivati i pad nezaposlenosti i iseljavanja.
Smanjivanje administrativnih barijera, stabilan i ‘user friendly’ zakonodavni okvir, jasni nacionalni strateški ciljevi i snažan kreditni rejting Hrvatske osnovni su preduvjeti za jačanje tržišta za domaće i strane investitore, ali i jedini put ka smanjivanju neravnomjerne razvijenosti na području cijele države.
U energetici 2019. donosi izazove poput novog Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojim se uvode obveze u ostvarivanju energetskih ušteda, ali i penalizacija ako se one ne ostvare. Istodobno, ovo se zakonsko rješenje donosi se bez podzakonskih akata, a tek će iz njih biti jasne stvarne obveze opskrbljivača energijom.
Iduća je godina značajna i zbog donošenju energetske strategije Hrvatske. Već je razvidna snažna orijentacija ka zelenoj energiji i nisko-ugljičnom određenju. U tom kontekstu, pozdravljamo put prema nisko ugljičnom gospodarstvu te prepoznajemo plin kao tranzicijski energent. Ovakav smjer zahtijevat će veća ulaganja u R&D, ali i ozbiljne investicije u energetsku infrastrukturu. Nadamo se kako će strategija prepoznati nužnost iskorištavanja postojeće plinske infrastrukture i njezinog maksimalnog privođenja svrsi jačanjem potrošnje plina kao energenta u proizvodnji električne energije, što će istodobno osigurati smanjenje emisija CO2 u razdoblju dok se ne dostignu razmjerni proizvodni kapaciteti iz obnovljivih izvora, ali i nužna infrastruktura za one nove. EU teži visokoj cijeni energije kako bi ojačala svijest o potrebi energetske učinkovitosti pa od strategije očekujemo da ponudi konkurentan energetski ‘miks’ koji će trasirati put ka nisko ugljičnom društvu, a, s druge strane, osigurati konkurentne cijene energenata na hrvatskom tržištu.
LNG projekt mogao bi pozitivno utjecati na gospodarsku sliku Hrvatske. Ipak, pozivamo na oprez s aspekta financiranja još jednog velikog infrastrukturnog projekta. Visoke cijene transporta koje su danas prisutne na plinskom tržištu RH rezultat su velikih investicija u nedovoljno iskorištenu infrastrukturu, ponajprije zbog pada gospodarske aktivnosti. Stoga cijenu tih projekata danas plaćaju svi dionici na plinskom tržištu, pa i građani. Od presudnog je značaja osiguravanje potrošnje dostatne da teret financiranja LNG-a ne završi na računima industrije i građana.
Cjelokupno gospodarstvo u 2019. ovisi o politici i okviru djelovanja bankarskog sektora. Upravo će on postati jedan od ozbiljnijih rizika, ako 2019. i na hrvatskom tržištu ne ponudi nove proizvode i oblike financiranja koji odgovaraju mogućem investicijskom okviru koji se nazire u energetskom sektoru. Koliko i kako ćemo uspješno odgovoriti negativnim pojavama poput krize i recesije ovisi isključivo o žilavosti ukupnog gospodarstva, za što imamo realnu priliku osigurati mu temelje tijekom iduće godine.
