Površno analizirajući podatke, moglo bi se pomisliti da smo jako kontroverzno društvo: s jedne strane prezaduženi rastrošni Mediteranci, s druge štedljivci koji u bankama imaju 272 mlrd. kuna depozita.
No prava je istina da smo jako raslojeno društvo u kojem je veliki udio štednje koncentriran u vlasništvu malog broja osoba. Nakon dugotrajne krize, mnogi su istopili ušteđene zalihe pritisnuti gubitkom posla ili nižom plaćom, raskidale su se i unovčavale police osiguranja, ugovori o stambenoj štednji, prodavalo zlato... Pod ovrhom je zbog neplaćanja kredita ili računa 330 tisuća građana. U tim okolnostima, kad je umjetnost preživjeti, a štednja san za neki drugi život, dodatno zabrinjava prijetnja siromaštva u starosti koja se nadvija i nad onima koji su sad zaposleni i imaju adekvatna primanja. Unatoč visokoj razini izdvajanja iz osobnog dohotka, mirovinski je sustav zbog malog broja zaposlenih i velikog broja prijevremeno umirovljenih na staklenim nogama pa stručnjaci i država konstantno podsjećaju građane da moraju štedjeti i za – mirovinu.
Štednja se, osim kod imućnijih sugrađana, ne smatra više ulaganjem za ostvarivanje nekog povrata, ona sve više postaje neka teško ostvariva nužnost, bez koje je sutra nesigurno, a danas neodgovorno. Savjete o tome kako ipak doći do nekog izvora za štednju stručnjaci uglavnom svode na traženje dodatnih izvora prihoda kroz honorarne poslove, smanjivanje rashoda ili stavljanje u pogon imovine koja ne donosi prihode, a može stvarati rashode, recimo, nekretnine u kojoj se ne živi. Višak novca, osim u nekretninama, oni koji ga imaju u Hrvatskoj uglavnom drže u bankama, a svi su drugi oblici ulaganja u drugom planu. Situacija se nije promijenila ni uvođenjem poreza na kamate: najavljivano je odlijevanje u osiguranje, na devastirano tržište kapitala ili u neku poduzetničku aktivnost – zanemarivo. Nema tih niskih kamata koji će odvratiti od starih navika deponiranja u banke, čak i kad im inflacija, koja je trenutačno 1,4 posto, potpuno poništi zarađeno. No i takve su kamate veće nego u većini zemalja EU pa kod nas sve češće štede i stranci.
strdnja: jedi i kakaj jedanput na dan, idi pjeskw ak nemas bajs, trosi na mobitel bonove pomogucnosti 15kn svaka 3 mj.jer imas wifi đabe. i eto godisnje ustede od 5000€ sigurno, ali prepohlepni smo prema tome smo i financijsku robovi kamata