Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 144
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Apsurd

Prebijanje kredita plaća se i nakon ukidanja naknade

erste
arhiva vl
13.01.2011.
u 23:45

Ovo je problem za Ustavni sud s obzirom na to da klijente koji su podigli kredit prije 2010. stavlja u neravnopravan položaj s novim dužnicima

Od 1. siječnja 2011. više se ne plaća naknada za prijevremenu otplatu kredita. Mnoge bi dužnike ova vijest razveselila da nekim čudom dođu do gotovine, no na žalost, situacija nije baš čista. Prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju, odredba vrijedi samo za kredite odobrene nakon 1. siječnja 2010., a ne primjenjuje se na kredite odobrene ranije. Formalno je to zakonito, no vrlo je upitna ustavnost ove situacije koja u neravnopravan položaj stavlja dužnike koji su kredit podigli prije 2010.

Bez naknade i konverzija

U Srbiji su pak još u studenom 2008. četiri najveće banke – banka Intesa, RBA, Komercijalna i Hypo banka – u suradnji s tamošnjom središnjom bankom ukinule naknade za prijevremenu otplatu kredita, osim u slučaju refinanciranja u drugoj banci. Bez naknade provode i konverziju kredita iz franaka u eure i dinare. Premda tri od četiri navedene banke posluju i u Hrvatskoj, ovdje im nije palo na pamet to učiniti. No, možda je i tamošnji supervizor radio veći pritisak za olakšavanje uvjeta otplate građanima.

– Sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu još prije godinu dana, za kredite odobrene uz promjenjivu kamatu ne naplaćujemo naknadu za prijevremenu otplatu, za ugovore sklopljene od 1.siječnja 2010. Ako je ugovorena fiksna kamata, onda se naplaćuje prema uvjetima propisanima zakonom i tarifom banke – ističe Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Ureda uprave za korporativne komunikacije PBZ-a.

U Europi bi prosvjedovali

Isto se ponašaju i Erste, Splitska banka, RBA i Zaba, za kredite građana do iznosa od milijun kuna, a naknadu Zaba iznimno ne naplaćuje ni kod prijevremene otplate stambenog kredita novcem od prodaje stana u roku 12 mjeseci od podizanja kredita te otplate štednjom ili kreditom Prve stambene štedionice. Naknade za prijevremenu otplatu stambenih kredita lani su smanjili na 0,5 do jedan posto, ovisno o tome u kojoj je fazi otplata. Kod ostalih kredita naknada je dva posto. U nekim bankama, recimo Splitskoj, dostiže i četiri posto ukupnog iznosa kredita. Takve su naknade u konkurentnom EU nepojmljive.

– Naknade za obradu kredita, ali i ostale, kod nas su puno veće nego u EU, po tome se vidi da bankarsko tržište nije konkurentno – ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta te dodaje da bi se time trebali pozabaviti HNB, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, pa i sami građani.

– U inozemstvu bi već izašli na ulicu prosvjedovati, kod nas su takvi pokreti vrlo slabi – kaže.

Ključne riječi

Komentara 41

MM
Mladen Miletić
00:01 14.01.2011.

STOP progonu hrvatskih branitelja - ja ; ALI ne mješati pačiće i mačiće.. Dakao da se mora odmah usput reči progon zločinaca se mora produbiti i nastaviti da nebudu samo generali i pojedinci kažnjeni a ostali da se prave pametni.tni. Nadalje treba nastaviti progon lažnih branitelja i istaknuti one koji su bili kriminalci profiteri, te oni koji su bili skrivatelji !

MM
Mladen Miletić
00:06 14.01.2011.

– Naknade za obradu kredita, ali i ostale, kod nas su puno veće nego u EU, po tome se vidi da bankarsko tržište nije konkurentno . Ili hrvatski rečeno lopovsko lihvarsko kriminalno pljačkaško .. ( perverzna lađ koja se nedada obrazložiti konkurentno ???? prema kome zbog čega i od koga ????) Dok se u Njemačkoj dobiva kredit za stan -kuču po cijeni od 3,45 % balkncima se uz blagoslov HDZ- države - zna se; mulja i duplo naplačiva ...

OB
-obrisani-
23:52 13.01.2011.

STOP progonu hrvatskih branitelja - Najavljeni veliki prosvjedi branitelja u subotu u Zagrebu, a mimohod u Splitu Pridružite se i vi i šalji dalje poruku! Inicijativa – \"STOP progonu hrvatskih branitelja\" (SPHB) najoštrije osuđuje ponašanje predstavnika hrvatske vlasti povodom učestalogog protupravnog progona hrvatskih branitelja. Nesuvisle reakcije čelnih ljudi hrvatske države povodom uhićenja hrvatskog državljanina Tihomira Purde pokazuju njihovu nedoraslost situaciji ili, što je puno gore, namjerno zamagljivanje prave prirode odmazde prema hrvatskim braniteljima, kaže se u današnjem priopćenju. Potpuni izostanak državničke odgovornosti predsjednika države i predsjednice Vlade RH pokazuju njihovu dosljednu privrženost dvojbenim politikantskim projekcijama, umjesto da stanu u obranu svojeg državljanina, a time i u obranu hrvatskog državnog suvereniteta. Svojim oklijevanjem da osude ovaj šikanozni postupak, oni prikrivaju vlastiti doprinos tim sramnim događajima. Nepoduzimanjem mjera primjerenih državnoj zajednici koja drži do svojeg dostojanstva, oni doprinose zadanoj stigmatizaciji Hrvatskog domovinskog rata i negiraju njegov obrambeni značaj. To je nastavak politike zatiranja temeljnih vrijednosti koje je Domovinski rat iznjedrio, a u čemu hrvatski državni vrh sustavno sudjeluje. Osiono zlostavljanje tvoraca države samo je dio osmišljenog plana njihovog blaćenja i društvene diskvalifikacije. Uhićenja Veljka Marića i Tihomira Purde, logoraša srpskih koncentracijskih logora, jest neviđeni cinizam i brutalni nasrtaj na hrvatski pravni poredak. Navodna djela koja im se pripisuje počinjena su na hrvatskom državnom teritoriju za koji srbijansko pravosuđe nema nadležnosti. Ukoliko smjera potaknuti takve postupke Srbija mora koristiti međunarodno-pravna sredstva i obratiti se hrvatskoj državi. Iako ta sredstva često ne koriste države koje su u sukobu, neshvatljivo je da ih ne koristi država s kojom smo, navodno, u prijateljskim odnosima. Znači li ovakvo presizanje Srbije u hrvatski pravni prostor konačno priznanje da se ne radi ni o kakvom građanskom ratu i da je agresiju na Hrvatsku izvršila upravo Srbija? Branitelji to smatraju samo nastavkom agresije drugim sredstvima. Hrvatski branitelji najoštrije osuđuju sve zločine, neovisno o tome tko ih je počinio. Ali kako je moguće da hrvatska vlast mirno promatra maltretiranje svojih državljana, kojima istodobno ta ista vlast ništa ne stavlja na teret. Vlastodršcima nije jasno da ih fotelje, koje su im hrvatski branitelji priskrbili, obvezuju na zaštitu vlastitih državljana i pravne države za koju su se branitelji borili. Umjesto da zaštite branitelje oni su zaštitili i abolirali rušitelje vlastite države. Trenutačno u hrvatskim zatvorima čami preko tri stotine hrvatskih branitelja, a hrvatski sudovi su ih do sada procesuirali preko tri tisuće. Pritom ne ćemo zaboraviti ni one koje je naše državno vodstvo izručilo strancima, temeljem jednog protuustavnog i kapitulantskog Zakona. Vrlo često se to događalo po nalozima i zahtjevima upravo onih s kojima se naši čelnici tako često srdačno druže i razmjenjuju kojekakve sumnjive i paušalne popise. Činjenica da mnogih progonjenih nema na tim popisima svjedoči o iskrenosti i vjerodostojnosti jednog ishitrenog i prinudnog \"prijateljstva\", stoji u priopćenju Inicijative – \"STOP progonu hrvatskih branitelja\" (SPHB) U znak prosvjeda protiv neosnovanog progona hrvatskih branitelja zakazan je i prosvjed na Trgu bana Jelačića. Prosvjed počinje u subotu 15. siječnja 2011. s početkom u 10:30 sati. Mimohod u Splitu U Splitu će se u subotu, 15. siječnja 2011., u 19 sati održati mimohod potpore nepravedno progonjenim braniteljima u organizaciji Udruge \"Volim Hrvatsku\". Mimohod će krenuti s početka Vukovarske ulice, pokraj općine, prema Rivi. \"Stanimo ujedinjeni kao nekad i pokažimo da se protivimo tom progonu, zatvaranju branitelja i konačnom kriminaliziranju Domovinskog rata. Stanimo ujedinjeni kao nekad i pokažimo da ne podupiremo ovaj progon i zatvaranje hrvatskih branitelja\", poziva Udruga \"Volim Hrvatsku\".

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije