Obilaskom lokalnih pilana jučer je u Slavonskom Brodu završen 2. kongres pilanara jugoistočne Europe na kojem je 270 sudionika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske te gosti iz Finske, Austrije, Njemačke, Francuske, Mađarske i Italije, pokušalo pronaći odgovore na niz otvorenih pitanja koja prijete zatvaranjem polovine pilana u idućih pet godina.
Lokalne pilane na zapadnom Balkanu, odnosno u zemljama bivše države, i dalje osjećaju velike teškoće u plasmanu građe na svjetsko tržište, gdje su, zbog još uvijek snažnog utjecaja krize, njihovi komercijalni poslovi dovedeni u pitanje, a mnogi sudionici kongresa rješenje vide u dolasku stranog kapitala koji već pokazuje veliko zanimanje za primarnu preradu drva. Iznesene ocjene govore o tome kako u regiji upravo strani ulagači prednjače u investicijama u moderne tehnologije koje jamče globalnu konkurentnost i opstanak dijela lokalnih pilana, a treba istaknuti da stranci ulaganjem u pilane stječu i različite oblike prava na sirovinu.
Odnosi sa šumarstvom za mnoge su pilane presudni, a u svim zemljama regije osim Slovenije osjeća se nestašica sirovine i prekapacitiranost proizvodnih linija koje često nemaju dovoljno trupaca za optimalan rad svojih tehnoloških postrojenja. Posljedice nerestrukturiranja šumarskih poduzeća u državnom vlasništvu, koja su glavni dobavljači sirovine, često utječu na konkurentnost pilana, ali istaknuti su i vrlo pozitivni primjeri korištenja certifikata FSC bez kojih je nemoguće plasirati proizvode na svjetsko tržište. Hrvatska je još prije deset godina certificirala svoje državne šume, dok ostale zemlje regije upravo to čine. Primjerice, Velika Britanija ograničila je uvoz piljene građe samo na proizvode s oznakama FSC, ali sve su češći slučajevi zlouporaba carinske dokumentacije i pogrešnog deklariranja drvnih proizvoda prilikom izvoza drva iz zemalja regije.
Primarna prerada, tj. pilanarstvo postaje sve nepopularnija djelatnost, posao drugog reda, jer se državnim strategijama deklarativno favorizira proizvodnja složenih finalnih proizvoda od drva, a marginalizacija se osim kod dodjele državnih potpora provodi i kroz obrazovni sustav s obzirom na to da se već godinama bilježi slabiji interes djece za strukovna zanimanja vezana uz primarnu preradu drva.
Kongres je dao i iscrpan pregled najnovijih trendova u pilanarskoj industriji; analizirana je dostupnost i kvaliteta sirovine te su predstavljeni tehničko-tehnološki noviteti, neki na razini svjetskih inovacija poput novog rješenja učvršćivanja pila magnetskim jastucima njemačkog proizvođača EWD-a te visokoučinkovite i produktivne linije s povoljnim cijenama prilagođenim tržištu tvrtke WEINIG koja je bila glavni partner kongresa.
WEINIG je vrlo rezolutno predložio izmjenu postojećeg proizvodnog i komercijalnog modela zahvaljujući kojem neprerađena sirovina većinom odlazi u inozemstvo pa predlaže preradu sve sirovine na licu mjesta, u zemljama regije, čime bi se dodala nova vrijednost kvalitetnoj sirovini. U vezi s time sudionici kongresa apeliraju na vlade zemalja u regiji da slijede netom usvojene politike EU kojima se ponovno favorizira industrijalizacija, sukladno čemu će EU odobravati velike potpore za zamjenu tehnologija u onim industrijama koje imaju sirovinski i razvojni potencijal primjeren okruženju 21. stoljeća i principima održivog gospodarstva te da se osiguraju odgovarajuće potpore za istu namjenu.
Kongres je održan u organizaciji Drvnog klastera Delnice i časopisa "Drvo & Namještaj".
Treba zakonom zabraniti izvoz sirovinskih trupca pa da vidimo ........