Razlike među plaćama radnika u istočnim zemljama EU i plaća u zapadnoeuropskim članicama sve su drastičnije.
U deset istočnih članica plaće su više nego upola manje, iznose trećinu, petinu pa i desetinu od iznosa prosječne zapadnoeuropske plaće. U Hrvatskoj su plaće 2016. godine iznosile 36,9% od prosječne zapadnoeuropske plaće. Taj je udio 2008. godine iznosio 43,5% pa Hrvatska bilježi najdramatičniji pad plaća od 2008. naovamo, pokazuje jučer objavljeno istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI).
Nadoknaditi izrabljivanje
Upravo je 2008., kada je počela kriza, bila prijelomna za trend postupnog približavanja istočnoeuropskih plaća zapadnima, kakav se bilježi od 1995. Kriza je ukinula konvergenciju plaća 11 siromašnijih država članica EU, piše Social Europe. Od tada su se u šest tih država razlike u plaćama povećale. Osim u Hrvatskoj, pad plaća zabilježen je i u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Sloveniji. Slovenija pak jedina ima plaće koje premašuju polovicu zapadnoeuropskog prosjeka (60%) i njihove su tek jedan postotni poen pale u promatranom periodu. Bugarska je na dnu ljestvice, ali istodobno bilježi najveći rast plaća, 5,9%. Osjetniji rast bilježi i Estonija (5,3%).
Reagirala je Esther Lynch, tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC), ocijenivši ove razlike šokantnima i rezultatom izrabljivanja radnika.
– U krizi su na istoku EU zamrzavanja i snižavanja plaća bila raširenija, a povećanja plaća manja jer su se poslodavci mogli lakše s time provući. Naravno, razlike u produktivnosti i troškovima života znače da plaće neće biti iste, no to ne objašnjava tako velike razlike. Radnici u istočnom EU trebaju povećanje plaća veće od inflacije i rasta produktivnosti kako bi se nadoknadilo prijašnje izrabljivanje. EU i nacionalne vlade trebali bi poticati kolektivno pregovaranje i snažne sindikate i organizacije poslodavaca. Multinacionalne kompanije na istoku EU trebaju isplaćivati pravedne plaće te poštovati pravo radnika na kolektivno pregovaranje. Mnoge od tih kompanija jako su dobre kad je riječ o poštovanju sindikalnih prava u svojim matičnim zemljama, ali to nije slučaj kada dođu na istok EU – rekla je dodavši da treba povećati i minimalne plaće.
Industrijske akcije
Povećanje minimalne plaće na 50% prosječne traži i SSSH. Traži i općenito rast plaća da bi se podigao životni standard građana i njihova kupovna moć, što će utjecati na daljnji ekonomski rast.
– Ako poslodavci i Vlada hitno ne prihvate naše zahtjeve, Hrvatskoj prijeti ozbiljan rizik da ostane zalijepljena na europskom dnu s niskim plaćama, a da na vrhu budemo samo po brojkama o iseljavanju. I dok slušamo o turističkim rekordima, rastu BDP-a, ne možemo više prihvatiti tvrdnje da još nije došlo vrijeme za rast plaća i oporavak radnika. Sadašnje stanje neodrživo je ekonomski, socijalno i moralno. Ako se hitno ne poduzmu odgovarajući koraci, bit ćemo odlučni u poduzimanju industrijskih i drugih akcija. Vrijeme je da se stane na kraj izrabljivanju radnika – upozorava Mladen Novosel, šef SSSH.
Zanimljivo kako mediji kada imamo rast BDPa i rast plaća u 2017. šire apatiju i depresiju i prodaju nam statističke podatke iz vremena Milanovića kada je sve živo padalo, ali mediji tada nisu prodavali apatiju i depresiju već Milanovićev slogann "Hrvatska raste". Uglavnom, imamo rast BDPa, a poreznom reformom početkom 2017. prosječna plaća u Hrvatskoj je 814€ ili 80€ veće u odnosu na 2016. Mađarska je objavila da je kod njih prosječna plaća za lipanj 650€, u Sloveniji 1050€, u npr. Srbiji prosječna plaća je 350€. Hrvatska se itekako popravlja u 2017. u odnosu na 2016., a pogotovo kada se 2017. usporedi s razdobljem Milanovićeve katastrofalne vladavine, ali medijima pozitiva u 2017. ne odgovara i stalno nas bombardiraju nekakvim podacima iz vremena krize o kojima u vrijeme vladanja partije nije bilo govora.