Gospodarstvo Europske unije i eurozone u drugom je tromjesečju nastavilo rasti nepromijenjenim tempom na tromjesečnoj razini, a u Hrvatskoj su gospodarske aktivnosti ubrzale, pokazale su u petak najnovije procjene Eurostata.
Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) u 28-članom EU i 19-članoj eurozoni u drugom je ovogodišnjem tromjesečju uvećan za 0,4 posto, kao i u prethodna tri mjeseca, čime je potvrđena procjena Eurostata objavljena sredinom kolovoza.
U Hrvatskoj su gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu 2018. porasle za 1,1 posto na tromjesečnoj razini, nakon 0,8-postotnog rasta u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Identičnu je stopu rasta u razdoblju od travnja do lipnja bilježila i Slovačka.
Najizrazitiji je rast u drugom kvartalu na tromjesečnoj razini među zemljama članicama čijim su podacima raspolagali u Eurostatu zabilježen na Malti, za 1,9 posto, te u Estoniji i Rumunjskoj, za 1,4 posto.
Najslabije su na tromjesečnoj razini porasle aktivnosti u gospodarstvima Danske, Grčke, Francuske i Italije, po stopama od po 0,2 posto.
Rast na godišnjoj razini u EU posustao, u Hrvatskoj ubrzao
Na godišnjoj je razini rast gospodarskih aktivnosti u EU i eurozoni u drugom ovogodišnjem tromjesečju usporio na 2,1 posto, čime je dosadašnja Eurostatova procjena za oba područja snižena za 0,1 postotni bod.
U prva tri ovogodišnja mjeseca gospodarstvo EU-a poraslo je za 2,3 posto a ono eurozone za 2,4 posto, pokazale su najnovije procjene Eurostata. Pritom je također za 0,1 postotni bod snižena ranija procjena.
U Hrvatskoj je BDP u drugom tromjesečju 2018. godine porastao za 2,8 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U prvom tromjesečju rast BDP-a iznosio je 2,6 posto.
Prema Eurostatu raspoloživim podacima, Malta je ostvarila najizrazitiji gospodarski rast i na godišnjoj razini, za 5,7 posto, a u stopu ju prati Poljska, s 5-postotnim rastom. Slijede Mađarska, sa 4,6 posto, Latvija, sa 4,4 posto, te Slovenija i Rumunjska, s rastom od 4,3 i 4,2 posto.
Daleko najslabije su na godišnjoj razini porasle aktivnosti u Danskoj, za 0,6 posto. Slijede Italija, s 1,2 posto, Velika Britanija, s 1,3 posto i Belgija s 1,4 posto.
>> Pogledajte video i saznajte - Koliko vrijede vozačke dozvole?
Taj rast nije dostatan ni za placanje kamata ....zanimljivo je sto god se vise hrvata iseli iz dtzave ...bdp brze raste ..