Fondu se danas može vjerovati, na vrijeme servisira sve financijske obveze, a pomaže i standardu i potrebama građana i potiče rast industrije i kvalitete života u pogledu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, i to kroz brojne javne pozive za dodjelu sredstava. Upravo je to – objava javnih poziva i natječaja – prava svrha ovoga javnog tijela, objašnjava Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji govori o golemom interesu građana i tvrtki za sredstva iz nadležnosti fonda za ulaganje u projekte, od električnih vozila do obnove zgrada i nabave spremnika za otpad.
Gotovo nevjerojatno zvuči da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za kojeg su se u prošlosti vezale brojne afere, danas posluje pozitivno.
Raspisivanju javnih poziva se ne bi trebali čuditi, jer je to uostalom i prava svrha Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kao direktoru Fonda meni je najdraži dan kada mogu potpisati najavu nekog javnog poziva, jer to je najbolja potvrda da dobro radimo. Evo upravo je završio javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila u sklopu kojeg smo građanima podijelili 17 milijuna kuna.
Uz to smo za punionice osigurali još 5,8 milijuna kuna, a u segmentu elektromobilnosti ćemo za jedinice lokalne samouprave i pravne osobe odvojeno osigurati još 17,5 milijuna kuna. To je tek dio poziva koje Fond planira objaviti u prvoj polovici ove godine pa možete očekivati još dodatnih 50 milijuna kuna za obnovljive izvore energije, gdje ćemo dijeliti sredstva za solare, fotonaponske i toplinske, te kotlove na biomasu i dizalice topline.
Građane će sigurno razveseliti i informacija da smo pripremili i 10 milijuna kuna koje ćemo im podijeliti za kupovinu A+++ uređaja, odnosno energetski učinkovitih uređaja poput perilica rublja, sušilica, pećnica, hladnjaka i sl. Dakle, do sredine godine imat ćemo tempo od objavljivanja novog javnog poziva svakih dvadesetak dana.
Fond će za gradove i općine osigurati oko 315 milijuna kuna za nabavku spremnika za otpad za selekciju na kućnom pragu, a među projektima koje financiramo su i oni poput sanacije crnih eko točaka u Hrvatskoj, kao što je jama Sovjak za koju smo osigurali oko 360 milijuna kuna. Ova dva primjera pokazuju i našu uspješnost u povlačenju europskih sredstava, jer smo za spremnike osigurali 85% ukupnog iznosa, dok smo za projekt Sovjak osigurali sredstava Europske unije u punom iznosu od 100%.
Koliko god građani bili zadovoljni ovakvim javnim pozivima, ima i onih koji komentiraju da sredstva Fonda nisu dovoljna te da se novac vrlo brzo razgrabi. Kako to komentirate?
Sredstava nažalost nikad dosta i realno je za procijeniti da interes građana trenutačno nadmašuje mogućnosti i za desetak puta ovisno o kojem javnom pozivu govorimo. No, bitno je gledati tendenciju, a ona glasi primjerice kod javnog poziva za električna vozila, da je 2017. bilo nula kuna, a onda smo mi prošle godine proveli javni poziv i podijelili 12 milijuna kuna, te ove godine 17 milijuna, dakle 40% više. Uz napomenu da je ključna riječ kontinuitet, dakle objavljivanje poziva svake godine, s održivim rastom sredstava, kako bi se i građani i industrija navikli i mogli planirati svoje investicije, odnosno poslovanje. Istovremeno pazimo i na fiskalnu odgovornost, pogotovo zbog činjenice da je Fond još prije dvije godine bio u kolapsu.
Kako ste uspjeli osigurati sredstva za sve ove javne pozive kad se zna da je Fond u 2017. godini bio u kolapsu i debelom minusu?
Kad sam 15. rujna 2017. godine imenovan direktorom Fonda, na računu sam zatekao minus od 265 milijuna kuna. To međutim nije bilo sve, jer je hladan tuš bilo i 150 milijuna kuna dodatnih dolazećih faktura koje nisu bile u poslovnim knjigama Fonda.
Repove takvog upravljanja rješavali smo više od godinu dana tako da smo primjerice iz svog tekućeg poslovanja uspjeli nadoknadili 75 milijuna kuna za plaćanje programa APN-a s područja energetske učinkovitosti, koje je dogovorila bivša uprava Fonda. Istina je da je i podignut kredit u vrijednosti 420 milijuna kuna da se pokrenu aktivnosti Fonda, no ostatak financijskog rezultata smo napravili svojim znanjem, trudom i energijom.
Za skok iz minus 265 milijuna na plus 905 milijuna trebalo je znatno više više od kredita?
Napravili smo pomake na svim razinama. Primjerice, samo u posebnim kategorijama otpada rezultat Fonda je u 2018. godine 213 milijuna kuna iznad planiranog. Konzervativno smo planirali cijenu emisijskih jedinica, čime smo investicijski ciklus inicijalno vratili za šest mjeseci, no rezultat takvog našeg odgovornog fiskalnog ponašanja je to da sad imamo održiv model i da je ostvareno sljedećih 480 milijuna kuna viška za 2018. U konačnici, financijsko izvješće pokazuje da je na računu Fonda ostvaren višak od 905 milijuna kuna za 2018. Kvalitetno planiranje i realno postavljanje ciljeva, uz odgovarajući administrativni kapacitet i dobro upravljanje kampanjama donijelo nam je ovakav financijski rezultat i kreiralo financijsku stabilnost Fonda.
VIDEO Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'
Da li drektor Fonda za zaštitu okoliša zna da proizvodnja struje, koja se u najvećem postotku proizvodi u termoelektranama i nuklearkama, znatno više zagađuje zemljinu atmosferu nego sva vozila na benzin? Ili su i tu neke druge vrste interesa?