Hrvatska u prvoj polovici ovogodišnjeg srpnja bilježi oko 165.000 turista manje nego u istom mjesecu prošle godine. Broj noćenja ipak je u porastu, i to za jedan posto. Srpanjska turistička rupa došla je nakon rasta dolazaka i noćenja svih prethodnih mjeseci ove godine. U prvih šest mjeseci tako je zabilježen rast od 11,97 posto u dolascima i 10,3 posto u noćenjima.
No mjesta za paniku zbog minusa u dolascima u srpnju, prema mišljenju struke, nema. Ravnatelj Instituta za turizam dr. Damir Krešić tako ističe da je broj noćenja u srpnju u rastu te se stoga nikako ne može govoriti o padu turističkog prometa. Rast noćenja pak nije na razini proteklih godina, a Krešić napominje da su se ove godine na velika vrata na turističko tržište vratile Turska i Grčka, koja je također imala političke nestabilnosti. Te dvije zemlje sada dampinškim cijenama žele vratiti svoj udio na turističkom tržištu.
Pogledajte i galeriju: Najbolje hrvatske plaže za obitelji s djecom
Loše vrijeme
No Krešić ističe da se Hrvatska i dalje dobro nosi s jakom konkurencijom na mediteranskom tržištu. A manjem rastu broja noćenja i padu broja dolazaka u srpnju su, kaže, pridonijeli i lošije vrijeme te Svjetsko nogometno prvenstvo. On upozorava i da ne možemo svake godine očekivati rast od 15 do 20 posto jer je to nerealno, ali zato što nemamo dovoljne kapacitete i infrastrukturu za to.
– Trebamo se fokusirati na to da ne govorimo o turističkoj sezoni, nego o turističkoj godini te na kvalitetu, a ne kvantitetu da bismo ostvarili veću dodatnu vrijednost našeg turističkog proizvoda – poručuje Krešić. Dodaje da podizanje kvalitete onda donosi i povećanu potrošnju. U suprotnom idemo prema omasovljenju koje sa sobom donosi ekološke probleme i probleme s nedovoljnom infrastrukturom.
Siniša Topalović, direktor zagrebačkog ureda Horwath HTL, kaže da srpanjske turističke brojke nisu loš rezultat jer nije moguće očekivati u špici sezone iz godinu u godinu rast velikim stopama.
– Trebamo prestati brojiti dolaske i noćenja u špici sezone, time se trebamo baviti u predsezoni i posezoni, tu zaostajemo za konkurentima – smatra Topalović. Dodaje da velik dio hrvatske obale i kontinenta nema snažne proizvode za dolazak izvan glavne sezone jer se nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu, primjerice u zdravstveni, kongresni ili outdoor proizvod. Topalović upozorava i na to da su i naši hotelijeri povećali cijene, a što nije pratilo adekvatno podizanje kvalitete usluge i destinacijskog doživljaja.
– Naš turistički rast ne smije više dolaziti iz porasta u glavnoj sezoni, već iz rasta u predsezoni i posezoni, ali i kroz rast ukupnih prihoda koji se temelji na rastu kvalitete. U suprotnom bismo si zabili autogol – upozorava Topalović.
Disperzija prometa
Ministar turizma Gari Cappelli kaže da u ovom trenutku imamo rast turističkog prometa od oko šest posto što je u skladu očekivanjima s početka godine. Objašnjava da su daljnjom disperzijom turističkog prometa s ljetnih mjeseci na cijelu godinu očekivane varijacije u rastu turističkog prometa po mjesecima. Tako je, primjerice, u prvoj polovici godine u određenim mjesecima rast bio od 20, 30 posto, a neke destinacije rasle su i više od 50 posto.
– Ti rezultati slijede našu promišljenu politiku ponajprije usmjerenu na povećanje turističkog prometa izvan ljetnih mjeseci, povećanje kvalitete ponuda i sadržaja, a samim time prosječne dnevne potrošnje i ostvarenih prihoda u turizmu te u konačnici konkurentnijeg cjelogodišnjeg poslovanja – kaže Cappelli dodajući da Hrvatska želi kvalitetan, a ne masovni turizam.
Dotore, sto su to dampinske cijene? Postajemo veci Englezi od Engleza. Mozda bi trebali "educirati" nase doktore znanosti. Sto mislite o tome?