Hrvatska nema pripremljene scenarije za bankrot Grčke, njezin izlazak iz eurozone, a posljedično ni mogući krah zajedničke valute, o kojima se proteklih tjedana naveliko piše i govori po svjetskim metropolama!
Novi otkazi i rezanja
Iz razgovora s nekoliko ljudi koji bi sudjelovali u izradi tih scenarija može se zaključiti da se hrvatska elita nada da će Europa naći kompromis koji će izbjeći kaos te da će znati kontrolirati zbivanja u i oko Grčke napusti li euro. Kad je riječ o Hrvatskoj, odgovaraju da nismo u epicentru zbivanja, ali su svjesni da će nas zahvatiti val, što se na neki način već počelo događati. Cijena rizika na hrvatske obveznice popela se prema 550 bazičnih poena, pa bi danas Linić platio i do jedan postotni poen skuplju premiju na državne obveznice nego prije dva tjedna.
U približno realnoj varijanti scenarij za Hrvatsku u ovoj i idućoj godini svodi se na ponavljanje zbivanja s kraja 2008. i početka 2009: smanjit će se ili potpuno zaustaviti priljev inozemnog kapitala, a zemlja će morati preživjeti na vlastitim rezervama. Iako vlada i njezini ministri vrište na procjenu da će ove godine BDP pasti od jedan do 1,2 posto, veliki su izgledi da se ponove kvartalni padovi iz 2009. koji su bili između šest i sedam posto. To donosi nove otkaze, dodatne socijalne tenzije, pad poreznih prihoda i potrebu da se dodatno reže, pa nimalo ne začuđuje što je Zoran Milanović u utorak kazao poduzetnicima da se boji i za vlastitu plaću. Potpuni krah eura zasad se ni u vladi ni u HNB-u ne razmatra kao izgledna varijanta.
– Stvarna opasnost za eurozonu ovisi o tome hoće li se zaustaviti prelijevanje krize na Španjolsku – komentira ekonomist Željko Lovrinčević, koji smatra da je ključno za Hrvatsku da se zadrži povjerenje u bankarski sustav. I u Grčkoj su se stvari zakomplicirale tek kad su građani i tvrtke počeli masovno povlačiti depozite iz banaka i seliti ih van.
– Kapital nije nužno najveći problem ove zemlje, njega u Hrvatskoj ima dovoljno da godinu ili dvije sama može pokrenuti manji gospodarski ciklus – kaže Lovrinčević.
Kao orahova ljuska
Guverner Rohatinski i njegov zamjenik Vujčić na važnim su međunarodnim skupovima. Rohatinski će s Čačićem i Linićem sudjelovati na godišnjoj skupštini EBRD-a, a ta je kuća, uz Europsku investicijsku banku, glavna vladina financijska uzdanica za kreditiranje novih projekata. Travanj je donio zastoj u kreditiranju jer banke u Hrvatskoj nisu spremne preuzeti nikakav rizik, a zamrla je i potražnja, što se nije događalo čak ni 2009. kada su bankari barem pumpali novac državi. Nađe li se Hrvatska među državama koje će strani kapital neko vrijeme zaobilaziti u velikom luku, vjerojatno će doći do dodatnih intervencija HNB-a i oslobađanja likvidnost. No i njihove su rezerve ograničene, dovoljne da se zemlja samofinancira dva do najviše tri kvartala, a posljedica života na domaćim rezervama bio bi veliki pad BDP-a.
– Hrvatska će biti kao orahova ljuska na uzburkanom moru. Mi sami malo možemo učiniti, zaduživali smo se iznad mogućnosti i šteta što Vlada ne kaže da smo u ozbiljnoj, dramatičnoj krizi – ističe ekonomist Guste Santini, koji je uvjeren da će izlazak Grčke iz eurozone izazvati oluju čiji je smjer teško odrediti.
Ovi stručnjaci samo sami sebi prave posla, a od svega toga ništa. To su sve kreditni ekonomisti koji pojma nemaju. Izbore dobijaju na lažima i obečanjima o dobrobiti na tuđi račun. Da bi prikazali mogućnosti valja utvrditi postavke: 1. postavka: naštampavanje Eura kako bi se zadovoljile želje ljevičara (Grčka, Francuska, Italija i dr.) rezultat: opći k r a h! 2. postavka: Grčka i dršuštvo troše koliko god hoće, ali onoga što imaju. Nema dodatnih euriča iz centrale. Ako oće napustit Euro zonu, izvoliš, formiraš svoju valutu, pa na tečajnu listu. Tržište će ti odrediti mjesto. Koja je to država propala što je jugodinar bio ravan škovacama, nijedna. Drahma je Grčki problem, a naša Kuna je naš problem. Dok je ne naštampavamo po želji Ljeniča i Čačića, sve je super i Ok! Ako demokracija počme štampati novce, katastrofa i kvit!