Uz postojeće uvjete ne bi trebalo očekivati rast kamata cijelu ovu godinu i pola iduće, osim u slučaju izvanrednih događaja kao što je rast cijena energenata. Postoji i rizik s Italijom ako odluči prijeći na vlastitu valutu i sve obveze isplatiti u njoj, što bi se odrazilo na kamatne stope – konstatirao je Dubravko Radošević, voditelj Katedre za financije, računovodstvo i pravo na veleučilištu VERN, na okruglom stolu koji je veleučilište organiziralo pod nazivom “Hoće li ove godine doći do rasta kamata”.
Radošević je istaknuo da je američki FED triput u ovoj godini povećao kamate, no Europska središnja banka želi ih zadržati.
– Kako će ispuhati golemu bilancu u kojoj je dosad akumulirano 2400 mlrd. eura uz nastavak politike niskih kamata? Umirili su tržište: zadržat će, dokle god mogu, niske kamate, ali smanjiti obujam intervencija – kaže Radošević.
Tihomir Domazet, predsjednik Instituta za financije i razvoj Zagreb, poručio je da se banke moraju vratiti osnovnoj zadaći, kreditiranju umjesto financijalizacije te da politike, fiskalna i monetarna, u Hrvatskoj nisu doprinijele rastu BDP-a: fiskalna politika sad objašnjava da je cilj rasterećenje gospodarstva, a to ne može biti cilj, cilj mora biti gospodarski rast. Usto, gospodarstvo nije rasterećeno, 2017. porezi su povećani 3,5 mlrd. kn – kaže Domazet. Radošević ga je podržao ističući da krediti u Hrvatskoj rastu od 1 do 2%, ali poduzetnički sektor ima manji obujam kredita nego prije godinu dana. Kamate su im još visoke, što ih čini nekonkurentnima i trpi rast.
– Monetarna reforma išla bi u smjeru da banke počnu odobravati kredite uz što niže kamate. Praksu ECB-a u posljednje četiri godine i sad ovu „normalizaciju“ možemo aplicirati i na HNB. Konkretna je mjera i smanjenje obvezne rezerve; 12% je kod nas, u Europi je bila 2%, a u krizi smanjena na 1% To bi smanjilo troškove financiranja – zaključio je Radošević te dodao da su htjeli pozvati i guvernera na okrugli stol, no sad ga nemamo, u vakuumu smo.
Financijski analitičar Neven Vidaković sarkastično je pak komentirao izbor novih viceguvernera:
– Nagradno je pitanje želite li da vam profesor demografije i profesor protiv opijata u Hrvatskoj vode monetarnu politiku? Ja s tim nemam problema. Moj je novac vani! Istaknuo je i da će kamate u dogledno vrijeme sigurno rasti te ih FED diže jer se priprema za sljedeću krizu koja ciklički mora doći, a mi bismo se morali pitati kako ćemo platiti kamatu za hrvatske obveze u dolarima koje HNB nema i mora prodati nešto iz svoje imovine da ih dobije. A ima – eure.
– Trgovinski rat je samo dimna zavjesa, Amerikanci su pritisnuli Kinu trgovinski, ali još više na dolaru – kaže Vidaković koji najavljuje Europu u dvije brzine: jednu čije će države, poput Njemačke, izdavati euroobveznice uz kamatu 2%, te ostale, poput Hrvatske, kojima će biti 5 ili 6%.
To je taj financijski svijet. Sve je u njihovim rukama, oni umjetno rade krize, pa onda "savjetuju", zarađuju milijarde, pa filozofiraju, pametuju...Korist od njih je nula. Žive u svom svijetu, novac im je sve. Zaraditi kn više, prevariti sve oko sebe.