Izravne strane investicije (FDI) u Hrvatsku iznosile su lani 3,28 milijardi eura, a u prva tri mjeseca ove godine milijardu eura. Brojke su takve i zbog boljih rezultata banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, a treba raditi da ti trendovi budu održivi i nastave se, istaknula u pozdravnom govoru na poslovnom ručku koji je organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) na temu "FDI kao prilika za oporavak gospodarstva" Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva.
Najavila je i da 82 posto stranih investitora namjerava širiti poslovanje u Hrvatskoj u sljedeće tri godine.
Veličina nije bitna
Prema podacima iz prezentacije Branka Žibreta, partnera i izvršnog direktora u Kearneyu, najviše je ulaganja u financijski sektor na koji se odnosi više od trećine ukupnih ulaganja, slijedi trgovina na veliko, a na trećem je mjestu poslovanje s nekretninama. Visoko stoje i trgovina na malo i telekomunikacije, a tek onda visoka tehnologija.
Takav poredak zabrinjava: u vrhu stranih investicija nema onih koje bi generirale naš izvoz. Na to je ukazao i Josip Funda, glavni ekonomist iz hrvatskog ureda Svjetske banke koji kaže da ne treba zanemariti ni korist od financijskog sektora koji smatra stabilnim, ali je malen izvozni potencijal. Žibret otkriva da je razina FDI-ja lani bila veća nego prije pandemije covida i da prevladava optimizam.
- Prije par godina vrijedilo je da je veličina domaćeg tržišta ključni faktor za ulazak FDI, danas je to organizirano okruženje koje potiče strane investicije i dobar porezni sustav koji to podupire, a drugi faktor je ljudski kapital. To su ključni faktori za privlačenje izravnih stranih ulaganja i to je dobra poruka za manje države poput Hrvatske. Sve poluge uspjeha su zapravo u našim rukama - smatra Žibret. Kao poželjne primjere navodi investicije u tvrtke Rimac i Infobip jer su bazirane na znanju u Hrvatskoj, na koje dolazi kapital, a proizvod ide opet na globalno tržište.
Problematična produktivnost
Funda je istaknuo kako se na rezultat odražava puno spajanja i preuzimanja te zadržana dobit stranih firmi koja se iskazuje kao ulaganje, no greenfield ulaganja su na povijesnom minimumu i u 2022. nema bitnije promjene u odnosu na 2021., a tu se najviše očekuje - transfer tehnologije i znanja.
- Zaostajemo u razini produktivnosti privatnog sektora, u prerađivačkoj industriji smo na trećini njemačke produktivnost, dok uslužni uopće ne zaostaje za razvijenim zapadnim gospodarstvima - konstatirao je Igor Grdić iz američke tvrtke Vertiv koja zapošljava 500 ljudi u Hrvatskoj, ukazujući na probleme s produktivnošću.
>> VIDEO Šef Gradske plinare Miroslav Živko podnio ostavku: 'U pozadini je kredit koji nije želio odobriti'
