Hrvatske bi autoceste ove godine imala čak 206 milijuna eura viška na svom računu da se obistinio prvotni plan prihoda i troškova te državne tvrtke od 2001. do 2014. godine.
Mrtvo slovo
Taj je plan, a Večernji ga ima, izrađen 2001. godine kad se tek počela graditi autocesta u Hrvatskoj. Njime je predviđeno od 2001. do 2005. godine u gradnju autoceste uložiti 2,1 milijardu eura, a HAC bi se zadužio 1,75 milijardi eura.
Prema tom bi planu HAC na kraju 2014. godine imao ukupno čak 1,1 milijardu eura čiste zarade.
No, sve je to ostalo samo mrtvo slovo na papiru jer su rasli apetiti u cestogradnji za svih hrvatskih vlada, pa tako i one Račanove, a pogotovo HDZ-ovih. Pa umjesto da HAC zarađuje novac koji bi onda išao u državni proračun, sad se razmišlja o davanju već sagrađenih autocesta u koncesije kako bi se dobila milijarda ili dvije eura od koncesijske naknade.
HAC je dosad na gradnju autoceste potrošio čak 35 milijardi kuna, a zadužio se ukupno 21 milijardu kuna, što je ugrozilo opstojnost modela prema kojem su se gradile autoceste.
Novi ministar prometa Siniša Hajdaš Hančić ostavio je otvorenim mogućnost za monetizaciju autoceste, no o tome bi se trebalo odlučiti, kako je govorio u svojim istupima u medijima, nakon detaljne analize.
Bivši predsjednik uprave, a sadašnji predsjednik Nadzornog odbora HAC-a Stanko Kovač kaže kako je on na kraju svog mandata ostavio tadašnjoj novoj HDZ-ovoj vladi 2004. godine program koji je predviđao, na temelju financijske analize, ukupno u gradnju autoceste uložiti 29 milijardi kuna do 2010. godine. Tad se trebalo prestati ulagati, a ponovno opet početi 2014. godine kad se otplati dio kredita. No, HDZ-ove vlade već su 2008. godine premašile taj planirani iznos, a do 2011. godine potrošili su još dodatnih šest milijardi kuna.
– Tako su došli u situaciju da HAC više nije iz svojih prihoda mogao otplaćivati kredite, nego su se počeli zaduživati kako bi mogli vraćati dugove. A to znači veće troškove financiranja – objašnjava Kovač.
Zbog toga u HAC-u moraju stati s nekim investicijama koje se ne mogu financirati, no Kovač kaže da i tu treba napraviti temeljnu analizu kako se ne bi napravila još veća šteta. Neke smjerove, poput onog do Ploča koji je pred završetkom, bolje je završiti sada.
O mogućem davanju autocesta u koncesiju Kovač kaže da je legitimno o tome razmišljati i kako je tu riječ o prodaji budućih prihoda, no ističe i da treba vidjeti je li to pametan potez i koliko bi se novca dobilo.
Dugoročna planiranja
Oprezan je i u povećanju cestarina što će možda biti nužno kako bi se krediti mogli vraćati. No, upozorava da u njegovu mandatu cijene cestarina nikad nisu bile povećavane prije turističke sezone i da ta poskupljenja ulaze u dugoročna planirana pa nije stoga nužno na brzinu ih povisivati.
Ovo je naručeni članak da bi YU-kukuriku koalicija dobila opravdanje da proda autoceste strancima u bescijenje, kao što su prodali banke i INA-u, a njima provizija na bankovni račun na Arubi.