Koristi ulaska Hrvatske u eurozonu daleko su veće od troškova, naglasili su ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na otvaranju konferencije Poslovnog dnevnika „Zagreb financijsko središte: Ususret euru“. Sudionici konferencije propitivali su dobre i loše strane ulaska u eurozonu.
Ministar Zdravko Marić istaknuo je kako je u ponedjeljak gostovao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u raspravi sa studentima o aspektima članstva u eurozoni, a studente je ponajviše zanimalo što će ulazak u eurozonu značiti za građane, hoće li rasti plaće i cijene.
– Jednoznačnog odgovora nema. No, ako se uzme u obzir struktura gospodarstva i društva u cjelini, koristi su puno mjerljivije – istaknuo je Marić. Kada bismo danas testirali ispunjava li Hrvatska pet maastriških kriterija, u svim stavkama mogli bi „staviti kvačicu“, istaknuo je Marić.
– Razina javnog duga i dalje je iznad propisanih 60 posto BDP-a, ali se smanjuje predviđenom dinamikom u skladu s odredbama pakta o stabilnosti i rastu – naglasio je Marić.
Prema njegovim riječima, fiskalna politika jasno pokazuje da nam nije bitno puko ispunjavanje kriterija, već se želimo pozabaviti suštinom javnih financija.
– Javni dug pada već treću godinu zaredom – naglasio je Marić.
Guverner Boris Vujčić istaknuo je kako središnja banka ima snažnu podršku poslovnog svijeta za svoju strategiju ulaska u eurozonu. Kako je kazao, Hrvatska je najeuriziranija država od svih članica Europske unije koje još nisu uvele euro. Što se tiče kratkoročnog plana ulaska u eurozonu, HNB je u procesu pripreme pisma za ulazak u tečajni mehanizam ERM II koje će biti poslano Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci. Pismo će biti poslano iduće godine, otkrio je Vujčić.
– Naš makroekonomski trend je jako dobar, ali ga treba zadržati kako bismo izašli iz procedure prekomjernih neravnoteža – naglasio je Vujčić.
Stoga sljedeće razdoblje Hrvatska mora iskoristiti za provođenje strukturnih reformi. Članstvo u eurozoni podići će potencijalne stope rasta BDP-a, ali samo članstvo nije jamstvo uspješnosti gospodarstva.
– Eurozona nije kišobran koje štiti od loših makroekonomskih politika – istaknuo je Vujčić. Kazao je i kako će Hrvatska zatražiti blisku suradnju s Europskom komisijom u području nadzora bankovnog sustava.
– Uvjereni smo da će analiza potvrditi zdravlje bankovnog sustava – ističe Vujčić.Povjerenik Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je kako mu se čini da je 2018. bila vrlo uspješna za Hrvatsku aludirajući na uspjeh nogometne reprezentacije, ali i 5. obljetnicu ulaska u članstvo u EU.
Nastavio je u ozbiljnom tonu:
– Uvođenje eura otvoren je proces temeljen na pravilima. Kriza je pokazala da sama nominalna konvergencija nije dovoljna, nužna je realna konvergencija. Zemlja mora pokazati stupanj ekonomske otpornosti. Zato bih Hrvatsku ohrabrio da implementira specifične preporuke Europske komisije, kao i druge reforme – rekao je povjerenik.
– Unatoč napretku, visina vanjskog i unutarnjeg duga ostaje rizik za potencijalni rast ekonomije – upozorio je Dombrovskis.
– S obzirom na povoljno okruženje, sada je vrijeme za implementaciju reformi da sustignete ostatak EU. Proces uvođenja eura može biti trnovit put, ali u konačnici građanima to donosi rast životnog standarda – zaključio je povjerenik EK.
Previsoki regulatorni trošak, preslaba pravna zaštita i preveliki utjecaj države na gospodarstvo glavne su slabosti koje sprečavaju preobrazbu Zagreba u financijsko središte, naglasci su izlaganja predsjednika Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića. Politička volja i sposobnost da se realizira projekt te nizak i predvidiv regulatorni trošak pri vrhu su popisa obilježja koja čine financijsko središte, kako je kazao Adrović. Treba imati i moderne i jasne propise te izvrsno pravosuđe uz besprijekornu zaštitu vjerovnika.
– Jedino što “regiju” može učiniti atraktivnom, pa da netko traži njezino središte, jest iznimni rast i poslovne prigoda baš u ovoj regiji – smatra Adrović.
Ante Žigman: Osiguravatelji izloženi nekretninama
Ulaganja hrvatskih obveznih mirovinskih fondova i osiguravajućih društava u obveznice znatno su viša od prosjeka eurozone, istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman. U izlaganju pod nazivom „Europski pogled na nebankovni financijski sektor“ Žigman je pokazao da je u posljednjih 15 godina u Hrvatskoj imovina nebankovnih financijskih institucija porasla s manje od dva posto na 33 posto imovine ukupnog financijskog sustava.
– Mirovinski fondovi drže gotovo 53 posto imovine, a osiguravajuća društva malo više od 22 posto. Ako se promatra kao udjel u ukupnoj vrijednosti gospodarstva, odnosno BDP-u, imovina hrvatskih mirovinskih fondova malo je veća od europskog prosjeka koji iznosi 22,57 posto. Zanimljivo je da su ulaganja naših mirovinskih fondova u obveznice svih vrsta izdavatelja uvjerljivo najviša. Dok je prosjek eurozone 24 posto, naši mirovinski fondovi u dužničke su vrijednosnice uložili više od 70 posto imovine kojom upravljaju. Za usporedbu, njemački mirovinski fondovi u obveznice su uložili manje od 10 posto imovine. Iako su obveznice dominantni oblik ulaganja i osiguravajućih društava u Europi gdje čine 60 posto ukupnih ulaganja, odnosno 40 posto imovine, i hrvatska osiguravajuća društva obilježavaju veća ulaganja u tu vrstu imovine od europskih konkurenata. Naime, oko 55 posto imovine domaćih osiguravatelja uloženo je u obveznice. Samo osiguravatelji u Španjolskoj, Belgiji, Grčkoj, Slovačkoj, Italiji i Češkoj imaju veći udjel imovine uložen u obveznice – naglasio je Žigman.
Zabrinjava ga i izloženost osiguravatelja prema nekretninama, posebno s obzirom na fazu ciklusa cijena nekretnina u pojedinim zemljama. Statistički podaci pokazuju kako je sedam posto imovine uloženo u nekretnine dok je prosjek EU 4,5 posto, naveo je Žigman.
Pratite nas
