Sport je jedan od najvećih svjetskih biznisa. Globalna sportska industrija teška je oko 500 milijardi dolara, a procjenjuje se da će do 2022. narasti na više od 600 milijardi. Riječ je o ogromnom financijskom kolaču u kojem Hrvatska ima nerazmjerno mali udio u usporedbi sa sportskim rezultatima – istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji Sva lica sporta – kompleksna uloga sporta u gospodarstvu, koju je jučer organizirao HGK. Burilović je naglasio da nam sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega te da je promocija zemlje koju smo kroz njega dobili neprocjenjiva.
Doprinos proračunu
– Zahvaljujući lanjskom Svjetskom nogometnom prvenstvu za našu državu danas znaju u svakom kutku svijeta. Trenutačno u sport ulažemo tek 0,11 posto BDP-a po čemu smo zadnji u EU – poručio je Burilović. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša kazao je da je ovo prvi put da promišljamo o sportu kao ekonomskoj kategoriji.
– Radi se o industriji koja je samo u Europi teška 280 milijardi eura. Za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji realizirano je oko 12 milijardi kuna, a inače se u tom razdoblju potrošnja kreće oko osam milijardi. Dakle, nogometaši su pridonijeli potrošnji s četiri milijarde kuna, odnosno milijardu kuna koje su se slile direktno u proračun – izjavio je Mateša. Ministar financija Zdravko Marić kazao je među ostalim da oko dva posto državnog proračuna ide za sport.
– Svi ćemo se složiti da to nije dovoljno i da nikad i ne može biti dovoljno za sve ono što nam je sport kao državi dao. Trebamo stremiti da se financijska sredstva povećavaju – kazao je Marić i dodao da je Hrvatska uspjela u zadnjih nekoliko godina gotovo udvostručiti izdvajanja za sport te da Vlada radi na tome da se sredstva od igara za sreću što više usmjere u sport jer je olimpijska godina.
Marić je naveo i da se znatno povećavaju izdvajanja za sportsku infrastrukturu pa trenutačno imamo oko 520 takvih infrastrukturnih projekata. Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je da Split s ponosom nosi titulu “najsportskijeg grada na svitu” te da su splitski olimpijci, njih ukupno 73, osvojili 96 medalja. Opara je kazao i da će Grad Split ove godine u sport uložiti oko 93 milijuna kuna, što je devet posto gradskog proračuna, dok Zagreb za sport izdvaja sedam posto proračuna, oko milijardu kuna.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić poručila je pak da je Zagreb po svojim ulaganjima u sport najsportskiji grad u Hrvatskoj.
Ulaganje se višestruko vraća
Konferenciju je zaključila potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj poručivši da sport na europskoj razini generira više od dva posto BDP-a te da je RH ispod tog prosjeka.
– Cilj nam mora biti rast, a na tom putu će ključna biti ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu. Sve što uložimo u sport višestruko će nam se vratiti, kroz bolje zdravlje građana, njihovu bolju produktivnost na poslu i veće plaće. Sve to će blagotvorno djelovati i na zdravstveni, odnosno mirovinski sustav, ali i na tržište rada – kazala je Čagalj.
šport i drugi sektori imaju permanentnu glad za proracunskim novcem...privatizirajte ga kao u austriji...