– Ni stanovništvo, ni gospodarstvo ne mogu promijeniti stvari; mogući su pokretači gospodarskih promjena banke i HNB. Promjene su uvjetovane povoljnijim uvjetima financiranja; odgovornost i preuzimanje rizika leži na bankama, no regulator je taj koji ih treba omogućiti kroz smanjenje regulatornih zahtjeva i obvezne pričuve – poručio je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na okruglom stolu magazina Banka “Banke u gospodarstvu: tko će preuzeti rizik”.
Smatra da banke imaju prostora za jaču kreditnu aktivnost jer je, unatoč padu dobiti od 70 posto u 2013., kumulativ prije 2008. i 2009. ukupno 23 mlrd kuna.
Ante Žigman iz HNB-a smatra, pak, da bi davanje prostora bankama moglo dovesti do rasta nenaplativih kredita. Da se spriječi ponavljanje scenarija kakav je bio s kreditima u “švicarcima”, brigu će voditi Vijeće za financijsku stabilnost u kojem su, uz HNB, DAB, HANFA i Ministarstvo financija.
– Kad bi se taj scenarij dogodio s drugom valutom, problem bi bio daleko veći – poručio je Žigman.
Istaknuo je da su u HNB-u razmatrali dva moguća scenarija: rast adekvatnosti uslijed rasta bankarskih prihoda, ali i šok scenarij koji bi uslijedio uz 10 posto jednokratne deprecijacije koja bi dala najveći negativni doprinos padu adekvatnosti, no stopa adekvatnosti i unatoč šok scenariju ostala bi oko 17 posto, pri samom europskom vrhu.
– Bankarski sustav nam je vrlo, vrlo stabilan – uvjerava Žigman.
Govoreći o budućnosti malih banaka, Žigman je istaknuo da je Hrvatska u Europi iznimno visoko po koncentraciji velikih banaka. Kad se gleda pet najvećih banaka četvrti smo, nakon Litve, Estonije, Bjelorusije i Slovačke. Najmanju koncentraciju imaju Ukrajina, Poljska, Srbija i Austrija. Na svakom tržištu, smatra, postoji prostor za male banke, a u Hrvatskoj definitivno.
Govoreći o istoj temi, Ivan Šverko iz Hypo banke kao nedostatke malih banaka naveo je slabiju tržišnu poziciju, višu izloženost kreditnom riziku, niži omjer prihoda i troškova i adekvatnost kapitala od velikih, no zato imaju bolji odnos depozita i kredita, bolji odnos s klijentima i brže se prilagođavaju tržišnim promjenama.
– Dosadašnji model poslovanja na hrvatskom tržištu im je upitan, jačat će spajanja i pripajanja, specijalizacija i traženje niša te suradnja s drugim kreditnim institucijama.
Kod nas se sve banke žele baviti konceptom univerzalnog bankarstva; iskreno, sumnjam da je to dobar koncept za male banke, moraju naći nišu – zaključio je Šverko te dodao da je i donedavni čelnik američkog FED-a Ben Bernanke izjavio da će male banke iz krize izaći jače, a da umjesto koncepta "too big to fail" (preveliki da bi propali), nastupa koncept "too small to fail" (premaleni da bi propali), jer propast malenih nema većih utjecaja na gospodarstvo.
Petar Lovrić iz HUP-a požalio se na to da su rokovi vraćanja kredita u poduzetništvu sve kraći i gotovo ih je nemoguće ispuniti.
– Dugo nisam čuo da netko kuka na cijenu kapitala, problemi su dostupnost i dužine rokova kredita. Banke više ne prihvaćaju niti prvoklasna jamstva – kaže Lovrić.
Ipak, priznao je da poduzetnici koje su na jednoj radionici stavili u bankarske cipele, nikome nisu "odobrili“ kredit; rizik im je bio prevelik.
