Nakon zastoja u kreditiranju u prvom kvartalu, zbog nesigurnosti prouzročene problemima vezanim za Agrokor, ponovno rastu krediti, najviše stambeni, koji su u odnosu na isto razdoblje lani 5,1 posto veći. Taj bi moment mogao dobiti dodatni zamah u ostatku godine jer ciklus kreditiranja vezan za APN-ove subvencionirane kredite tek počinje.
Još u “junku”
– Problemi u Agrokoru, osim objektivnih, imali su psihološke i političke učinke kroz negativne utjecaje na očekivanja poslovnih subjekata i potrošača. Usporavanje se osjetilo na tržištu kredita. Međutim, u drugom tromjesečju 2018. novi je zamah opet bio vidljiv. Početak cikličkog oporavka prati izlazak iz krize od 2015., rupu koja se pojavila lani, ali i izlazak iz nje koji upravo traje – objašnjavaju analitičari u najnovijim HUB-ovim analizama te dodaju da novi kreditni ciklus obilježavaju niže kamatne stope i marže te rast dobiti zbog smanjenja rezervacija za loše kredite. Efektivne kamate na stambene kredite iznose 3,94 posto, a od zemalja eurozone više imaju samo Litva i Letonija. Prosjek kod potrošačkih kredita je 5,6 posto, a kod dopuštenih prekoračenja 8,3 posto. Pad kamata, ali i kamatne marže, banke se nadaju nadoknaditi rastom volumena i smanjenjem rezervacija koje se prvi put nakon devet godina vraćaju na razine prije krize.
Rezultat toga je povrat na kapital koji je dosegnuo 9,4 posto te povrat na aktivu od 1,4 posto po čemu smo u međunarodnom prosjeku. Ukupni plasmani kreditnih institucija rasli su 2,6 milijardi kuna (1,2 posto) u odnosu na lanjski srpanj: krediti stanovništvu rastu 4,1 posto, ubrzanim tempom. Za razliku od građana, poduzeća se razdužuju, po stopi od 2,1 posto, zbog prodaje portfelja, a pao je i dug države, 10 posto. Na kraju lipnja zabilježili smo, prema metodologiji Europske središnje banke (ECB), rast kredita poduzećima 0,1 posto, ali čak je 11 zemalja EU još u crvenom. Kad su posrijedi krediti građana, uz stambene, najviše su se povećali kartičarski, 1,4 posto, kategorija “ostalih” kredita rasla je 6,1 posto, dok su u najvećem padu autokrediti, 16,7 posto, i hipotekarni, 8,5 posto. Tržište je u ovom trenutku visoko konkurentno, obilježava ga i jak pritisak na pad kamata: ECB ih još ne povećava i u tome ne slijedi Ameriku pa su niske i kamate na depozite, izvore kreditiranja. Unatoč pozitivnim kretanjima, još uvijek smo izvan investicijskog rejtinga, i po premiji rizika najgori u regiji, no izlaskom iz “junka” koji se očekuje krajem ove ili sljedeće godine, ne poveća li ECB referentnu kamatu, kamatne stope mogle bi dodatno pasti.
Visoko kapitalizirane banke
Iako oročeni depoziti padaju, destimulirani niskim kamatama, međugodišnja stopa rasta depozita građana u srpnju je iznosila četiri posto, a kod poduzeća pet posto. Najviše se to odnosi na depozitni novac i štedne depozite. Udio deviznih depozita pada i trenutačno je na 67,8 posto u odnosu na 32,2 posto kunskih, dok je u jeku krize 2009. dosezao čak 80 posto. Omjer kredita i depozita povećao se na 104,5 posto. Kao što su nam i kamate na kredite među najvišima, po kamatama na depozite stanovništvu u gornjem smo intervalu EU – prestale su padati nešto ispod praga od dva posto. Veće imaju samo Cipar, Grčka i Malta. Trend dobiti banaka na temelju zadnja četiri tromjesečja iznosi oko 5,5 milijardi kuna, a kapitaliziranost je visoka – stopa adekvatnosti kapitala iznosi 22,6 posto i jedna je od najviših među europskim državama.
Plaćeni oglas udruge banaka. Banke panično traže koga će kreditirat. Ovce su se opekle na švicarcima, sada su opreznije. Novinarka laže za kamate na depozite. Pale su debelo ispod 1 posto... Novinarstvo je postalo unosan biznis...