1. Mary Anderson i Charlotte Bridgwood – brisači vjetrobrana (1903.)
Automobilski brisači važan su automobilski sklop za koji možemo zahvaliti inventivnosti Amerikanke Mary Anderson (1866. – 1953.) i Kanađanke Charlotte Bridgwood (1861. – 1929.). Da nije bilo ove dvije žene, teško bi se bilo snaći u vožnji po kiši, jer su vozači trebali gurati glave kroz prozore automobila kako bi vidjeli kolnik pred vozilom. Mary Anderson, inače vinarka i rančerica, na ideju uređaja za čišćenje vjetrobranskog stakla (ručnu polugu unutar vozila za pokretanje vanjske metlice za čišćenje kiše ili susnježice s vjetrobranskog stakla radi bolje vidljivosti) došla je 1902. vozeći se tramvajem u New Yorku. Patent za uređaj dobila je 1903., ali nije zaživio. Istekao je 1920. te ništa nije zaradila od svog izuma.
Kanađanka Charlotte Bridgwood poboljšala je brisače ručne izvedbe Mary Anderson i 1917. patentirala električne brisače. Uređaj "Storm Windshield Cleaner" koristio je valjke (ne metlice) za čišćenje vjetrobranskog stakla. Međutim, nije postigao komercijalni uspjeh te je njezin patent istekao nekoliko godina kasnije. Kao i u slučaju Mary Anderson, tek nakon što je izgubila patentna prava, brisači vjetrobranskog stakla postali su standardna oprema na automobilima.
2. Bertha Benz – prva vozačica, kočione pločice (1888.)
Bertha Benz (1849. – 1944.) krenula je 1888. na prvo putovanje automobilom u povijesti, kako bi privukla pozornost javnosti za prvi automobil u povijesti, Benz Patent-Motorwagen kojeg je 1886. izumio njezin suprug Carl Benz. Nitko ga nije htio kupiti, jer se nije vjerovalo u motornu kočiju bez konja.
Bez njegova znanja, sa sinovima tinejdžerima Richardom i Eugenom, iz Mannheima je krenula u majci Pforzheim. Put je trajao čitav dan, u kojem je prevalila 106 km i stigla na odredište. U Mannheim se vratila sljedećeg dana. Problema je bilo, od nabave goriva u ljekarnama do otklanjanja kvarova, no putovanje je uspjelo izazvavši medijsku pozornost.
Kad su dotrajale drvene kočnice počele otkazivati, zamolila je postolara da ugradi kožne obloge, stvarajući tako prvi set kočionih pločica. Problemi koje je sa sinovima imala dok su automobil s 0,75 konjskih snaga vozili uz brda – često su morali izlaziti i gurati – potaknuli su ideju za razvoj automobilskog mjenjača s reduktorom.
3. Florence Lawrence – žmigavci i kočna svjetla (1914.)
Premda je poznatija kao jedna od prvih filmskih zvijezda nijemog filma, 1910-ih i najplaćenija holivudska glumica, Florence Lawrence (1886. – 1938.) bila je i izumiteljica – baš kao i njezina majka Charlotte Bridgwood. Izumila je 1914. prvi mehanički automobilski žmigavac. Pritiskom na tipku sustav je spustio zastavicu na stražnji branik automobila koja je signalizirala drugim vozačima na koju će stranu skrenuti.
Nakon toga je konstruirala prvu verziju kočionog signala koji je radio na sličan način: kad bi vozač pritisnuo kočnicu, znak "stop" bi iskočio sa stražnjeg branika. Žmigavci i kočna svjetla standard su današnjih vozila, ali Lawrence nikada nije prijavila patente za te važne izume.
Bila je prva glumica u povijesti čije je lice stavljano na filmske plakate u propagandne svrhe.
4. Hedy Lamarr – GPS (1942.)
Hedy Lamarr (1914. – 2000.) bila je austrijsko-američka glumica koja je pobjegla iz predratne Europe i slavu stekla tijekom Zlatnog doba Hollywooda. Bila je i samouka izumiteljica, koja je osmislila tehnologiju odašiljanja radio signala brzom promjenom nosive frekvencije kontrolirane kodom između odašiljača i prijemnika te se smatra pretečom sigurnih GPS-a, Bluetooth-a i Wi-Fi-ja.
Željela je stvoriti tehnologiju za pomoć saveznicima tijekom II. svjetskog rata, nakon što su njemačke podmornice počele napadati i potapati savezničke brodove. Osmislila je radio-upravljana torpeda te s prijateljem Georgeom Antheilom izumila torpedo s daljinskim upravljanjem, otporan na smetnje i dekodiranje od strane neprijatelja.
Dobili su 1942. patent za "Tajni komunikacijski sustav", koji je postavio temelje za tehnologiju vojnih komunikacija, GPS-a, mobitela…
5. Margaret Wilcox – grijač kabine (1893.)
Kad sljedeći put zimi upalite automobil i uključite grijanje, ne zaboravite zahvaliti Margaret Wilcox (1838. – 1902.), jednoj od rijetkih inženjerki strojarstva svog vremena, koja je 1893. osmislila način grijanja automobila bez struje. Patentirana je izvedba funkcionirala s izmjenjivačem topline i usmjeravanjem vrućeg zraka iz motora automobila u kabinu.
Izum Margarete Wilcox nažalost nije odmah postigao uspjeh. Grijanje u automobilu ostalo je luksuzna značajka čak i nakon što su uvedene potpuno zatvorene karoserije, a stakleni prozori postali standard. Zaživjelo je tek 1930-ih.
Svi ovi sustavi imali su osnovnu funkciju da upravljanje automobilom bude što sigurnije. To znači da su žene već i u samim počecima prometovanja automobila na cestama vodile računa o sigurnosti. Stoga nije ni čuditi da su i danas, statistički pokazano, žene sigurniji sudionici u prometu na cestama od muškaraca.
