Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 34
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Sigurnost

Opel uvodi prilagodljivi limitaror sile pojasa na 50. obljetnicu ugradnje sigurnosnih pojaseva u svim svojim autima

Foto: Opel
1/3
28.08.2023.
u 09:48

Opel je u sve svoje automobile 1973. počeo serijski ugrađivati sigurnosni pojas u tri točke, tri godine prije no što je to postalo obvezno u Njemačkoj

Prije točno 50 godina Opel je serijski počeo ugrađivati sigurnosne pojaseve u svoje automobile, a danas, na polustoljetnu obljetnicu u Astri Electric predstavlja prilagodljivi limitator sile pojasa. Ta nova značajka još preciznije kontrolira silu pojasa, koja djeluje na tijelo prilikom sudara, kako bi što više smanjio ozljede, a istovremeno što više zaštitio vozača.

Prilagodljivo kontroliran sigurnosni sustav upotrebljava senzore za prepoznavanje ozbiljnosti nesreće i optimalno prilagođava silu pojasa sudaru. Dodatak sigurnosti koji može učiniti veliku razliku.

Prilagodljivo kontrolirani sigurnosni sustav koristi senzore za prepoznavanje ozbiljnosti nesreće i optimalno prilagođava silu pojasa sudaru.

 "Sigurnosni pojas je unatoč svim zračnim jastucima i sustavima pomoći još uvijek najvažniji spas u automobilu", kaže Peter Schüßler, voditelj pasivnih sigurnosnih sustava u Opelu u Rüsselsheimu.

Godine 1973. Opel je počeo postavljati sigurnosne pojaseve u tri točke s praktičnim upravljanjem jednom rukom kao standardom u svim modelima – i to tri godine prije nego što je vezivanje sigurnosnim pojasom postalo obvezno u Njemačkoj. Mnogo se toga dogodilo u 50 godina: u prosjeku se 15 metara sigurnosnih pojaseva postavlja u svaki Opelov model. Ukupno, nakon pet desetljeća, to je rezultiralo mrežom od oko 750 milijuna metara sigurnosnih pojaseva. To je jednako 18 obilazaka oko ekvatora.

Opelovi inženjeri već su 1960-ih testirali sigurnosne pojaseve kao sigurnosne sustave za spašavanje života. Već u travnju 1968. Opel Kadett, Admiral i Diplomat, između ostalih, mogli su se naručiti sa sigurnosnim pojasevima na prednjim sjedalima.

Istovremeno, Opel je rano počeo aktivno provoditi kampanju za prihvaćanje sigurnosnih pojaseva, čime je preuzeo pionirsku ulogu. Godine 1969. Opelovi inženjeri pokazali su rezultate svog programa istraživanja nesreća predstavnicima medija u testnom centru u Dudenhofenu. Najvažnija poruka: više od polovice svih žrtava nesreća bili bi živi da su bili vezani sigurnosnim pojasom. Početkom 1972. Opelova je uprava poslala pismo svim zaposlenicima i zamolila ih da se vežu sigurnosnim pojasom – ponudili su i popust za zaposlenike za naknadno opremanje pojasom. Ponuda se pokazala veoma popularnom i u kratkom je roku omogućeno 12.000 sigurnosnih pojaseva.

Javnost u početku nije bila spremna prihvatiti sigurnosni pojas kao neizostavni dio sigurnosti u vozilu. Milijuni ljudi u početku su se odbijali vezati kada su sigurnosni pojasevi postali obvezni od 1. siječnja 1976. Tada su mnogi smatrali da je vezivanje sigurnosnim pojasom naporno. Posebice kada su automobil upotrebljavali različiti članovi obitelji i kada se sigurnosni pojas svaki put morao podešavati. Problem je ubrzo riješen automatskim povlačenjem sigurnosnog pojasa. Međutim, dugo su postojale predrasude, primjerice da pojas ograničava osobnu slobodu i da je njegov sigurnosni učinak upitan. Ali prigovori su se smanjili kada je broj smrtnih slučajeva u prometu počeo opadati.

Opelovi inženjeri prepoznali su još jedan ključan faktor za poboljšanje sigurnosti 1960-ih: sigurnosni stup upravljača. Sprječavanje prodiranja upravljača i stupa na suvozačev dio još je uvijek jedna od početnih točaka sigurnosne strategije. U slučaju udara, stup upravljača će se pomaknuti. Na taj način sustav, u kombinaciji sa sigurnosnim pojasom i zračnim jastukom, omogućuje dinamičku udaljenost udara do 100 milimetara – ključni milimetri koji smanjuju rizik od ozljeda.

Prilagodljivi limitator sile pojasa koji je sada postavljen u Opel Astru Electric ima još profinjeniji "protublokirajući kočioni sustav” za pojas. „Silom pojasa elektronički se upravlja tijekom sudara”, objasnili su stručnjaci. „Na THOR lutke za testiranje sudara postavljena su četiri senzora kako bi se izmjerilo biomehaničko opterećenje na prsima.” U ranijim verzijama bila su moguća samo jednostruka mjerenja. To povećanje osjetljivosti omogućeno je najnovijom generacijom lutki za testiranje sudara, koje se upotrebljavaju od 2020. godine.

 

Od 2026. će, primjerice, testovi za zaštitu potrošača procjenjivati vrijednosti ozljeda na temelju slabijih koštanih struktura starijih građana. Tim u Rüsselsheimu također je čvrsto usmjeren na dalju budućnost: automatizirana vožnja mnogo će toga promijeniti. Prije svega, putnici u vozilu neće više trebati sjediti okrenuti prema naprijed, već će moći biti okrenuti jedni prema drugima. A neki će možda i ležati. Sigurnosni pojasevi mogli bi biti potpuno integrirani u sjedala. „Već smo počeli intenzivno raditi na tome što to znači za sigurnosne sustave”, objasnio je Peter Schüßler. Uz automatiziranu vožnju, priča o uspjehu sigurnosnih pojaseva, koja traje pet desetljeća, tada će ući u novu eru spašavanja života.

Sigurnosni pojas izumio je švedski inženjer Nils Bohlin, koji je s ekipom stručnjaka iz Volva prvi ugradio sigurnosni pojas u tri točke u Volvo modele 1963. godine na prednja sjedala, a od 1967. i na stražnja sjedala. Šveđani su primijenili iskustva iz avionske industrije i prilagodili ih za automobile.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije