Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja gdje je prelijevanje krize iz
jedne na drugu banku moguće, rizik bankovne zaraze u Hrvatskoj gotovo i
ne postoji, zaključak je istraživanja Marka Krznara, koji je, u radu
što ga je objavio HNB, istraživao sistemski rizik na međubankovnom
tržištu, stavljajući u središte istraživanja međubankovni kreditni
rizik.
Zaključak je da rizika nema jer su banke međusobno vrlo malo izložene.
Isti zaključak odnosi se i na izloženosti prema stranim bankama, prema
kojima je hrvatski bankarski sektor pet puta izloženiji nego što je
veličina domaćeg međubankovnog tržišta.
Najgori mogući scenarij uzrokovao bi gubitak nešto manji od jedan posto
imovine bankarskog sektora, što je osjetno manje u usporedbi s gubicima
koji bi se bilježili u slučaju najgorih šokova u zapadnoeuropskim
zemljama, gdje bi se gubilo do 20 posto imovine.
Kad bi se simulirala bankovna zaraza koja proizlazi iz makroekonomskog
šoka, tada bi, ističe autor, postojala mogućnost njezine
materijalizacije kod nekih malo vjerojatnih scenarija. Neka ranija
istraživanja pokazala su da bi pad BDP-a ili deprecijacija domaće
valute utjecali na rast kamata. Otvoreno je i pitanje kako bi
stanovništvo reagiralo u slučaju propasti neke domaće ili njezine
strane banke majke. Kanal zaraze od kojeg potencijalno prijeti najveća
opasnost jest prekogranična bankovna zaraza.
