Zbog izostanka decentralizacije RH neće moći iskoristiti novac iz proračuna EU
Nakon aulaska u članstvo Hrvatska bi iz europskoga proračuna mogla grabiti oko milijardu eura godišnje bude li imala kvalitetne projekte.
Komentari 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ako dođe do decentralizacije tako da razvijeni budu u jednim pokrajinama, a nerazvijeni u drugima, onda autorov zaključak da će nerazvijeni to i ostati, stoji. Međutim ako se uspostave \"miješane\" regije u kojima razvijeni dijelovi vuku razvoj svojih nerazvijenih dijelova i opet će rezultat biti isti. Kako Hrvatska nema formalnih regija, usporedimo stanje u županijama. Grad Zagreb je još odmah poslije završetka II. svjetskog rata pripojio sebi okolne seljačke općine koje zaista nisu imale uvjete za razvitak. I što se s tim općinama dogodilo? One su ukinute i pripojene Zagrebu (Gračani, Šestine, Markuševac itd), ali su se samo kozmetički razvijale, da bi poslije uspostavljanja hrvatske države bile stambenom i poslovnom izgradnjom bez prethodne ili bar istovremene gradnje prometne i komunalne infrastrukture, definitvno upropaštene. Dakle, umjesto da Zagreb ulaže u te bivše općine, on koristi njihovo relativno jeftino zemljište - posebno makinacijama kojima se neprestano vrši pretvorba negrađevinskih u građevinska područja - da bi iz njih isisao njihove prirodne prednosti i pretvorio ih u urbano smeće kojemu je onemogućen pristup upravo zbog uskih, zavojitih ulica s velikim uzdužnim nagibima (strminama) i bez nogostupa.