Za njega čuli nisu, ali proširenje od 3,3 milijuna kuna Zagrepčani će mu svejedno platiti. Iz gradske kase ta će se cifra izdvojiti kako bi se na Trgu bana Jelačića kupio stan od 154 kvadrata, u čije će se prostorije smjestiti izlošci iz Muzeja gljiva, i to oni koji ne stanu u gradski prostor od 180 četvornih metara, koje je muzej prije četiri godine dobio na korištenje.
Radit će na popularizaciji
– Mi ovdje imamo svjetski rekord. Nigdje ne postoji tolika zbirka gljiva, što dobro iskorištavaju naši gosti iz raznih država, koji k nama, osim na samu izložbu, dolaze i na edukaciju – objasnio je Romano Božac, idejni tvorac Muzeja gljiva. Kako je rekao, knjiga utisaka puna je, turisti pišu kako je muzej “emejzing”, a kad u njega dođu, nemaju gdje ni ostaviti kapute.
– Skupine posjetitelja ne možemo normalno prihvatiti jer nemamo garderobu, a ni dvoranu za predavanje u kojoj bismo im mogli objasniti detalje o ovom jedinstvenom postavu – rekao je Božac, pa dodao da će se 60 četvornih metara novog prostora koristiti za vitrine s gljivama, a ostatak za edukaciju. Stan koji se kupuje nužan je, kažu i u Gradu, pa dodaju kako je dosad posjetilo više od 10.000 ljudi iz Hrvatske i inozemstva. Ili, uzme li se u obzir da je muzej otvoren prije četiri godine, računaju li se dnevni posjeti, svoje slobodno vrijeme s gljivama odluči provesti otprilike desetak ljudi. Ili, kako kažu članovi Gljivarskog društva Kamilo Blagaić, koji su svojedobno s Gradom i Turističkom zajednicom i osnovali muzej na Jelačić-placu 3, otprilike jednom tjedno organizirano se tamo pojavi veća grupa ljudi, a potom opet neko vrijeme – nitko. Radit će se na popularizaciji muzeja, kaže idejni začetnik Romano Božac, pa će stanari broja 3 na glavnom gradskom trgu Muzeju gljiva prepustiti i jedan od izloga u prizemlju u koji će se također postaviti izlošci kako bi se privukli posjetitelji.
Znamo da tu živi Ćiro
Privlačili su se do početka ove godine i besplatnim ulazom, koji se sad naplaćuje 20 kuna za odrasle, a 15 za djecu.
– Nažalost, nisam čuo da Muzej gljiva uopće postoji. Sviđa mi se koncept, ali nisam primijetio da se negdje reklamira – rekao nam je jučer Zagrepčanin Mato Sutlović, kojeg smo sreli na Splavnici, odmah pored zgrade u kojoj je izloženo 1500 gljiva. Tu živi Ćiro Blažević, znao je Sutlović, a u istoj je zgradi i jedna od najstarijih gradskih ljekarni. Za gljive, međutim, čuo nije, baš kao ni Ivana Plečić, koja je proširenje prostora podržala.
– Kako će ljudi muzej i posjećivati ako nema mjesta za sve izloške ili ako ih mogu samo pogledati, a ne o njima i naučiti – rekla je I. Plečić, ali ipak dodala da je 3,3 milijuna, koja će Grad dati gospođi s adresom u Draganićima i navodnim boravištem u Beču, “malo previše”.
Zanimljivo kako se za ovakav muzej, za koji ni susjedi nisu čuli, pronašlo novaca i to za kupnju prostora u centru grada. Kada se priča o proširenju ili izgradnji škola onda nema novaca. Izgleda da su nam gljive važnije od djece.