U proteklih pet godina na području Karlovačke županije broj obrta smanjen je za čak 481. Iako je riječ u većini slučajeva o manjim obrtima koji su imali jednog ili dvoje zaposlenih, procjenjuje se da je samo zatvaranjem obrta broj nezaposlenih u tom razdoblju povećan za više od 500. Kako su svi, od obrtnika do službene politike, u posljednje vrijeme naglašavali da je upravo taj dio gospodarstva najvitalniji i najžilaviji, ti podaci govore o katastrofičnom stanju hrvatske privrede.
Problem rada na crno
– Potkraj 2005. u županiji su bila registrirana 2704 obrta, dok ih je posljednjeg dana prošle godine bilo tek 2223. Statistika govori da se na jedan novootvoreni obrt gasi 1,6. Tako je broj onih koji su prestali raditi još i veći – komentirao je brojčane pokazatelje Vlado Jelkovac, tajnik županijske Obrtničke komore. Među gorućim problemima obrtnici izdvajaju rad na crno i nelojalnu konkurenciju neregistriranih poduzetnika. Tvrde kako bi se taj problem trebao rješiti na državnoj razini.
Tako, primjerice, državni inspektorat redovito kontrolira rad registriranih obrtnika. Ponekad se, kako tvrde obrtnici, kod njih traži čak i ‘dlaka u jajetu’, no s druge strane inspektori bez naloga policije ne mogu ući niti u jedan privatni objekt i provjeriti rad na crno. Tako su, primjerice, ‘crni’ frizerski saloni u privatnim stanovima ili obrtničke radionice postali uobičajna praksa.
– Prije nekoliko godina obrtnici su imali svoje ministarstvo i neke su se stvari počele rješavati. No, danas mnogi od nas ne znaju ni kojem ministarstvu pripadaju. Navodno je za nas zadužena jedna državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva. No, mi ne znamo niti njeno ime, a kamoli neki projekt koji je ona za nas obrtnike pokrenula – mišljenja je Josip Skradski, poznati karlovački obrtnik. Zato Obrtnička komora pokreće više akcija u suradnji s institucijama na državnoj razini, kako bi se zaustavili negativni trendovi.
Trebamo pomoć
– Podaci o smanjenju broja obrta su alarmantni. Upravo smo stoga krenuli u izradu projekta koji uključuje niz mjera za koje smatramo da bi zaustavile pad. Očekujemo dovršenje tih dokumenata vrlo skoro i njihovu prezentaciju kroz deset ili 20 dana. Ne očekujemo čuda preko noći, ali moramo nešto konkretno poduzeti. U svemu tome očekujemo pomoć i svih nacionalnih institucija – najavio je Darko Stanković, predsjednik županijske Obrtničke komore.
Više nije išlo
Među onima koji su od 2006. zatvorili obrt “jer više nije išlo” je i Karlovčanka Marijana (57), nekada vlasnica butika vjenčane opreme. Učinila je to nakon 21 obrtničke godine, pa, sa 28 godina radnog staža, završila na Zavodu za zapošljavanje.
– Bez ikakve naknade koju imaju ostali nezaposleni, jer sam bila obrtnik! A morala sam, dalje nije išlo. Velika su davanja državi, a mi u Karlovcu ionako spadamo među one koji nemaju novca. Nisam htjela ići negdje drugdje, ali da mi sada netko ponudi novac za nekretnine, isti tren bih, iako bi mi bilo žao, otišla iz ove lijepe zemlje – priča nam pred vratima Zavoda za zapošljavanje.
Posljednjih godina, kaže, živi od najamnine, ne nada se više poslu, pa ni kakvoj skorašnjoj mirovini.
– Hvala Bogu što su moji roditelji i njihovi preci bili vrijedni, pa braći i meni ostavili nekretnine! Iznajmljujem ih i od toga preživljavam. Htjela sam živjeti od svog rada, ali kod nas je teško biti obrtnik. Uspijevaju oni koji znaju ukrasti i prevariti, mi koji smo odgojeni u duhu poštenja, koji znamo samo za rad i knjige, na žalost, ne! Rezultat je ovakav, kao moj, a Vlada samo obećava – ogorčena je Marijana.
Ne vidi ni naznaka da će se nešto promijeniti nabolje jer je, smatra, proizvodnje sve manje, uvjeti za rad obrtnicima, kao i poduzetnicima, sve lošiji, a život, većini ljudi, sve teži. Vjerojatno bi se s njom složili i vlasnici obrta i oko 7000 ljudi u njima zaposlenih.
Šta će nam proizvodnja kada sve možemo,hoćemo ,a i uvozimo,i još pri tome i zaradimo.Ukinimo proizvodnju,,,( trudimo se ),,,uvozimo i zaradimo