Starinski ormari na kakvima su žene u prošlosti ispisivale imena svoje djece, šarenim motivima urešene škrinje u kakvima su čuvale miraz te izrezbareni stolovi koji su tijekom dana služili kao radne plohe, a uvečer bi bili središta okupljanja obitelji. To je samo dio postava nove izložbe Etnografskog muzeja "Intimni prostori svakodnevice", koja se otvara sutra u 18 sati. Za postav je zaslužna muzejska savjetnica Zvjezdana Antoš, a u sljedeće dvije godine, odnosno do 25. svibnja 2025., na prvom katu zgrade na Trgu Mažuranića 14 moći će se prvi put vidjeti javno izloženi predmeti iz zbirke namještaja, koji uglavnom potječu iz 19. i 20. stoljeća.
Zidnjaci iznad štednjaka
– Sve je zapravo krenulo od pitanja koji su to danas prostori intime, odnosno svakodnevice? A da bismo istražili koji su to prostori ili predmeti bili u prošlosti, trebalo nam je dvije godine. Predmeti su odabrani uglavnom iz zbirke namještaja i muzejskoga fundusa, a predstavljaju inspiraciju i emocije ljudima koji su ih čuvali i posjedovali te za njih, osim simboličke, imaju i intimnu ulogu u životu – ističe Zvjezdana Antoš. A primjer takvog prostora intime je spavaća soba iz kuće u Vrbovskom koju čine drveni krevet s čipkanom posteljinom, noćni ormarić s ogledalcem te vitrina koju krasi složeno vezeno ruho.
VEZANI ČLANCI:
Posebno mjesto u postavu, dodaje autorica, zauzima 17 osobnih priča ilustriranih fotografijama Damila Kalogjere, koje su snimljene na različitim lokacijama u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci. Kroz njih ćete pak saznati, primjerice, zašto je Vesela Marinović s Korčule posebno vezana za tzv. tinel, dnevnu ili primaću sobu, u koju, kako stoji u njezinoj priči, kao dijete nije smjela ulaziti jer je bila namijenjena samo odraslima, odnosno muškarcima. Ili kako je Caterina Novoselić, koja je mladost provela u Francuskoj, kuću svojih snova pronašla u slavonskim Habjanovcima, gdje se udala i živi već 35 godina, a njezin intimni prostor čini tkalački stan.
– Partner izložbe je i tvrtka Prostoria iz koje su nam ustupili suvremene radove poput stolova i stolaca koje su izradili mladi domaći dizajneri, a na izložbi su, osim za odmor, namijenjeni i tome da onaj tko želi sjedne i napiše te s nama podijeli vlastitu priču o svom intimnom prostoru – ističe Zvjezdana Antoš.
Dvije starinske vešmašine, hladnjak i kredenc također su neki od eksponata, a može se vidjeti i štednjak na drva iznad kojeg vise platneni ukrasi s izvezenim šaljivim porukama. Odmah iza njega naići ćete na dvosjed s kojeg pak možete gledati filmske radove "Ručak" i "Na mjesto centrifuge dolaze satovi klavira" producentice Ane Hušman.
VEZANI ČLANCI:
Uz interaktivne radionice
Unutar središnjeg postava je i nekoliko manjih tematskih izložbi čije su autorice Nika Radić, Mejra Mujičić, Marina Viculin, Tisja Kljaković Braić i Manuela Pauk, a projekt će tijekom dvije godine biti popraćen i brojnim interaktivnim radionicama, koje počinju već ove subote, kada će se, primjerice, u prostorijama muzeja tražiti zagonetni predmeti, te predavanjima i okruglim stolovima.
– Tijekom druge polovice iduće godine bit će postavljena i izložba "Generacija S" koja je rezultat suradnje mentorica i studenata etnologije te kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu, animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti, dizajna na Arhitektonskom fakultetu te oblikovanja namještaja na Šumarskom fakultetu – kaže autorica projekta koji su omogućili Ministarstvo kulture i medija, Gradski ured za kulturu te zagrebačka Turistička zajednica.
