Devastirani staklenici, visoka trava i vapaj za obnovom. Tri su to ključne stvari, govore ravnatelj i profesori zagrebačke Drvodjeljske škole, koje su ih dočekale pri ulasku u Željeznički rasadnik.
Sve uz malo volje
Smješten na Gagarinovu šetalištu, rasadnik je nekoć služio za uzgoj bilja koje se sadilo uz pruge, odnosno željezničke stanice, a posljednjih desetljeća jednostavno je prepušten zubu vremena. Mnogi stariji Zagrepčani sjećaju ga se, kažu u Drvodjeljskoj školi, ali većina njih ne zna da on uopće postoji. Upravo to, kažu, odlučili su promijeniti oni sa svojim učenicima jer za Željeznički rasadnik imaju velike planove.
– Još 2012. godine rasadnik smo uzeli u najam od Željeznica, i to na pet godina. Isprva on nam je služio isključivo za praktičnu nastavu naših šumarskih tehničara, s kojima smo zasadili određenu crnogoricu. Međutim, ove smo godine, u projektu „Modernizacija strukovnih programa u Drvodjeljskoj školi" dobili od fondova Europske unije gotovo dva i pol milijuna kuna te smo time krenuli u obnovu rasadnika. Stanje koje smo zatekli nije bilo ohrabrujuće, ali uz malo volje, živaca i boje sve se može uljepšati i staviti u funkciju – objašnjava ravnatelj Drvodjeljske škole Davorko Sabol dok pokazuje već obnovljene staklenike te otkriva plan rada. Kako kaže, cvijeće u rasadniku neće se saditi, ali tuje, čempresi i ostalo zimzeleno te ljekovito bilje svakako hoće, baš kao i egzotično voće.
Prve biljke
– Dugoročni je plan učenicima omogućiti iskustva koja će ih učiniti konkurentnima na tržištu rada, a to želimo napraviti upravo na način da im pokažemo da ne moraju uvijek raditi ono što je „klasično" – govore profesorice Valentina Petanjek Špehar i Marijana Podnar, dok Danijela Osredečki te Romana Dolović dodaju da su, iz tog razloga, razvijene i mnoge dodatne aktivnosti koje obogaćuju znanje njihovih učenika.
Kako kažu profesorice, u današnje je vrijeme važno istaknuti se, odnosno posjedovati vještine koje drugi nemaju jer upravo, na temelju takvih specifičnosti, poslodavci odlučuju kome će dati priliku.
– Primjerice, tehničari zaštite prirode kod nas sad mogu pohađati tečaj jahanja, educirati se za organiziranje biciklističkih i pješačkih tura, ići u školu speleologije, na tečaj orijentacije u prirodi ili pak na osposobljavanje za upravljanje brodicom, a ta znanja jednog će ih dana uvelike razlikovati od "običnih" čuvara prirode – objasnio je Damir Petrović, jedan od šestero ljudi koje je škola zaposlila upravo kako bi se bavili provođenjem projekta koji će učenicima škole u Savskoj donijeti nova iskustva, ali i oživjeti rasadnik u kojem će Zagrepčani već za nekoliko mjeseci, obećaju iz Drvodjeljske, moći kupiti prve biljke.
