Potražnja za stanovima za najam je velika, a cijene neprekidno rastu. Trenutačno je u ponudi u Hrvatskoj oko 8 tisuća stanova, no mnogi teško pronalaze kvalitetan smještaj po razumnoj cijeni. Brojne mlade osobe i obitelji nailaze na probleme koji uključuju nerealne cijene te iznenadne otkaze ugovora. Jedan od njih već dva mjeseca traži stan u Zagrebu.
"Bio sam sada i u Londonu i moram reći da je Zagreb cijenom otišao poprilično visoko. Na primjer za 800 eura, za koliko ja tražim stan u Zagrebu, možete iznajmiti stan i u Dubaiju", rekao je Miro Čabraja za HRT. Na rast cijena najma u Zagrebu utječu sve veće doseljavanje, iznajmljivanje stanova za turizam te rast cijena u prodaji. Filip Brkan, član Vijeća Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, ističe kako se primjećuje izjednačenje cijene, kako najma tako i prodaje. "Za razliku od prošle godine, imamo povećanje od 20 posto, što znači da su cijena najma i cijena kredita izjednačene", rekao je.
Jelena Kravošćanec Todorović, agentica za nekretnine, ističe kako je prisutan nedostatak stanova za najam jer nema nikakve politike u tome smjeru, nego se pojedinci sami snalaze. "Primjer toga su strani radnici koji se isto tako nalaze na hrvatskom tržištu, poslodavci koji im nalaze smještaj i tako pune fond određenih nekretnina", kazala je.
VEZANI ČLANCI:
Martina Mataić Škugor iz Opereta nekretnina, autorica Analize stanja hrvatskog tržišta nekretnina, prošli je tjedan u studiju Večernji TV-a komentirala situaciju s nekretninama.
– Na proljeće prošle godine zabilježen je znatan broj kupoprodaja, što je povezano s posljednjim krugom subvencioniranih, APN kredita, za koje je predan rekordan broj zahtjeva. U drugoj polovici 2023. i krajem godine bilježe se trendovi pada broja transakcija, tako da je cijela godina završila s 2,6 posto manje transakcija u odnosu na 2022. Što se 2024. tiče, nije uočena posebna promjena dinamike na tržištu, i dalje postoji potražnja, ali pitanje je što klijentima možemo ponuditi – pojasnila je Martina Mataić Škugor pa dodala da kupci najčešće traže stanove od 50-55, maksimalno 60 kvadrata, a takvi su se uglavnom prodavali i u sklopu subvencioniranih kredita.
Što se cijena kvadrata tiče, kako kaže M. Mataić Škugor, ozbiljniji pad se ne uočava. – Ozbiljni prodavatelji stavljaju cijenu koja je prihvatljiva kupcima i postigne se dogovor. Odnosno, postoji razlika između tražene i postignute cijene. Prema podacima Operete, to je 7,5 posto, što znači da su prodavatelji spremni na korekciju. Ali, ako promatramo samo tražene cijene, one nisu primijenjene – kaže M. Mataić Škugor pa dodaje da kupaca ima i dalje.
GALERIJA Znajte li koje je najdulje selo u Hrvatskoj? 'Idem kod susjeda tamo može značiti i par kilometara'
Zazivanje ponovo države da reagira u vlasničke odnose i raspolaganje imovinom je smješno. Da li država pita ili nekretninski dušebrižnici razmišljaju kad zaračunavaju apartman po danu uz obalu za četri osobe "ŽNJ" kvalitete 120€ po danu. Ne to je u redu, ali u zagrebu trečina cjene nije u redu. Onda ti isti kukaju kako je puno dati za mjesečni najam u glavnom gradu Zagrebu trečinu onoga što uzmu za isto vremensko razdoblje na obali. Naravno nemaju svi prihode od apartmana a žele se školovati. Treba smještaj, ali idemo pogledati kako se upisuje po fakultetima. Oni iz Zagreba u Split, Rijeku Osijek a iz tih gradova u Zagreb. Tu država treba reagirati i uz iste prijemne ako želiš medicinu studiraš što bliže mjestu stanovanja a ne što dalje od roditelja. Isto sa specijalizacijama. Na ono što država plaća poput školovanja treba i može reagirati, a ono što je po željama (ja bi u Zagrebu radio ne bi u Kninu) mislim da nema mjesta empatiji i kuknjavi. Izlaziti nekome u susret da bi ostvario svoje ambicije ali na uštrb vlasnika nekretnine bez da se zna njegov stvari dohodovni status stvarno je Van svake pameti. Najočitiji vam je primjer studenski dom na Savi gdje se plača sića za smeštaj ali ispred su auti od 15000€ na više.