Nakon što je u utorak ravnateljica zagrebačke Hitne dr. Slobodanka Keleuva upozorila da bi reforma hitne, koju provodi Ministarstvo zdravstva, mogla građane metropole ostaviti s pet timova manje, iz ministarstva poručuju da se kvaliteta zaštite i broj hitnih timova neće smanjiti.
Najviši standardi
Štoviše, kaže državni tajnik u ministarstvu dr. Dražen Jurković, građani će imati devet timova hitne pomoći više.
– Zagrebačka Hitna ugovara 69 timova, a po njihovoj specifikaciji dežurstava na terenu ih svaki dan dežura samo 60 pa pitamo što radi preostalih devet timova – ispituje dr. Jurković. Zato će, ističe, od HZZO- a zatražiti da inspekcija provjeri o čemu je riječ. Građani bi, kaže, trebali znati da u usporedbi s drugim većim gradovima Zagreb ima daleko viši standard hitne pomoći. Prema popisu Rijeka ima 191.647 stanovnika, Zagreb 779.145, a po površini odnos je 501 prema 641 četvorni kilometar.
– Zagreb ima četiri puta više stanovnika i 27 posto veću površinu, ali i šest punktova više te sedam puta više timova od Rijeke te ubire 20 milijuna kuna više od onoga što bi dobio po standardu – upozorio je dr. Jurković i dodao da će se nakon novog popisa stanovnika sve revidirati i uskladiti. Čini mu se, kaže, da iza “zabrinutosti” zagrebačke Hitne stoje problemi s pokrivanjem troškova zgrade u Heinzelovoj.
– Splitska Hitna radi u 350 kvadrata, a po standardima ministarstva trebalo bi im 850. Zagrebačka ima 15.000 kvadrata, više od deset puta nego što je standard – obrazložio je i dodao da država ne može financirati izvanstandardne troškove, no možda može grad.
– Gradnja te teško iskoristive zgrade građane je stajala više od reforme hitne u cijeloj zemlji, koja ukupno stoji 90 milijuna eura – upozorio je dr. Jurković i upitao žele li građani zaista da sredstva koje metropola dobije odu na takve troškove.
Ljubljanski sustav jeftiniji
Istaknuo je i da prigovor dr. L.H. Novak, iz Ureda za zdravstvo, na to da prezentacija dojavne jedinice prikazana na primjeru Ljubljane, a ne Zagreba ne stoji jer je sustav zagrebačke Hitne preskup da bi se uvodio po cijeloj zemlji. Njih je sustav, kaže, stajao tri milijuna eura, a ministarstvo će za uvođenje u cijeloj zemlji osigurati za četiri. Što se tiče prigovora da nijedan zagrebački liječnik nije dobio rješenje specijalizacije, dr. Jurković odgovorio je da su ih dobili liječnici čije su prijave u Komoru stigle do 1. prosinca, a ostali će ih dobiti do kraja godine.
