Alaina Finkielkrauta, sada francuskog akademika i poznatog filozofa, sjećam se još od svjetskog kongresa PEN-a održanog na Hvaru i u Dubrovniku u proljeće 1993. godine. Kongres je, doduše, trebao biti održan u Dubrovniku, kao sjećanje na povijesni dubrovački kongres PEN-a iz 1933. godine kada su penovci pod predsjedanjem H. G. Wellsa osudili nacizam, paljenje knjiga i progon pisaca koji nisu podupirali Hitlera.
No, srpski i crnogorski vojnici u proljeće te 1993. godine još su bili na brdima iznad Dubrovnika, pa su penovci skup održali u sigurnijem Hvaru, a u Dubrovnik su otišli tek na dvodnevni simbolični izlet, ali su se ipak, kao i njihovi prethodnici iz 1933. godine, fotografirali na skalinama ispod jezuitske crkve. Finkielkraut je bio jedan od zvučnijih gostiju dubrovačko-hvarskog kongresa koji je odlično organizirao Slobodan Prosperov Novak. Na tom je skupu, koji je tadašnji predsjednik međunarodnog PEN-a, mađarski romanopisac György Kónrád, veliki prijatelj tadašnjeg Miloševićeva spisateljskog i intelektualnog pobočnika i predsjednika Srboslavije Dobrice Ćosića, prvo htio bojkotirati (ali se onda ipak pojavio na Jadroliniju brodu), Finkielkraut otvoreno polemizirao s onim piscima koji nisu razumjeli hrvatsku težnju za samostalnošću. Među inima i s Kónrádom, i to baš u atriju dubrovačkog franjevačkog samostana koji je teško stradao u srpsko-crnogorskom bombardiranju Dubrovnika.
No, pravdoljubivi Finkielkraut je i samog predsjednika Tuđmana, koji je posjetio penovce na Hvaru, na plenarnoj sjednici zapitao što se to događa u Ahmićima i između hrvatskih i bošnjačkih snaga u srednjoj Bosni. I dobio državnički odgovor. Ovih dana Finkielkraut je opet u Hrvatskoj. Kaže da nijednog trenutka nije zažalio što je početkom devedesetih bio jedan od intelektualaca svjetskog kalibra koji je dao nesebičnu podršu Hrvatskoj. Ali, u Zagreb je ovog puta došao kako bi podržao protest Kulturnjaka 2016 kojima i dalje smeta povjesničar Zlatko Hasanbegović na mjestu ministra kulture. Za Hasanbegovića je Finkielkraut otvoreno rekao da je sramota za Hrvatsku. I tako ušao u polemiku s ministrom koji ga je kritizirao i u nedavnom intervjuu u Le Mondeu. No, nije samo ministar Hasanbegović opleo po Finkielkrautu. Učinili su to i autori u zagrebačkim Novostima koje izdaje Srpsko nacionalno vijeće, ljevičarski teoretičar Boris Buden, ali i brojni desničarski hrvatski aktivisti i publicisti.
Finkielkraut je i na meti oštrih polemičara u Francuskoj, gdje ga već neko vrijeme u toj krajnje uskomešanoj državi sa snažnom ekstremnom desničarskom scenom nazivaju i rasistom i islamofobom. Svojedobno su ga, zbog podrške Hrvatskoj, posprdno nazivali i Finkielkroat. Sadašnjim dolaskom u Zagreb, Finkielkraut je pokazao da je otvoren za diskusiju i polemiku. I da se ne boji svojih kritičara i osporavatelja. Kao intelektualac, on ima samo jedno oružje. Snagu vlastitih riječi. I uvjerenja. I ako je ostao Finkielkroat i kada je kritizirao Tuđmana, valjda će to ostati i nakon kritike hrvatskog ministra kulture.
>>Alain Finkielkraut: Ministar Hasanbegović sramota je za Hrvatsku
