Iako mnogi neće imati ni 542 kune, koliko prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata stoji najjeftinija uskrsna košarica sa svinjskom lopaticom i srdelama, proizvođači i trgovci ovih su dana i te kako uporni da s blagdanskom potrošnjom poprave uzastopni pad maloprodaje od više od 5% na godišnjoj razini. Kad se ne bi štedjelo, četveročlana obitelj bi za uobičajene uskrsne delicije od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka trgovcima mogla ostaviti i 1416,12 kuna, kazuje sindikalna košarica koja sadrži janjetinu, bakalar i kuhanu šunku.
U sektorima proizvodnje i trgovine akcijama i popustima šire optimizam, međutim, cijene su na godišnjoj razini i 5% više; i najjeftinija je košarica lani iznosila 500 kuna, podsjeća Krešimir Sever iz NHS-a. A statistika kazuje da je čak 58% posto građana lošijeg financijskog stanja nego godinu prije, dok više od tri četvrtine kućanstava nema ni za redovne mjesečne troškove.
Uvoz janjetine i dalje pada
U Gospodarsko-interesnom udruženju Croatiastočar kažu kako je i ovoga Uskrsa realno očekivati pad potrošnje za 5 do 10%, kao i lani. Neosporna je činjenica da nakon rekordne 2009. potrošnja građana iz godine u godinu pada i već dobro pogađa i srednji sloj, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Primjerice, 2009. Hrvati su potrošili rekordno svih vrsta mesa, više od 400.000 tona, dok u 2013. ta potrošnja neće biti viša od 336.000 tona, s time da neke skuplje vrste mesa, poput janjetine ili junetine, sve češće nadomještaju one jeftinije poput svinjetine. Nije čudno stoga što je u nedostatku domaće proizvodnje svinjetina broj jedan među uvoznim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj pa ćemo, prema procjenama trgovaca, ovih uskrsnih blagdana samo šunke, rolanih lopatica, plećki i slično pojesti oko milijun kilograma, odnosno tisuću tona.
Od toga će se čak polovica plasirati u Konzumu, doznajemo od voditeljice odnosa s javnošću Ane Mitrović. U najvećem nacionalnom trgovačkom lancu prodat će se i polovica ukupno procijenjene količine \"uskrsne\" janjetine, čak 180 tona, uz prosječnu cijenu od 57 kuna, dok se i dalje ne zna koliko godišnje zakoljemo domaće janjadi i jaradi. Činjenica je, međutim, da uvoz janjetine, kao skuplje kategorije mesa, od 2007., drastično pada. Lani je, primjerice, uvezeno samo 1340 tona. Odojaka se pak u uskrsnom tjednu zakolje oko 16.000 komada, što je 60% više od uobičajenog, junadi 10-ak te pura 15-ak posto.
Luk i rotkvice domaći
Sveukupno, sa šunkama i ostalim, u juhama, pečenjima i slično, Hrvati će tako, čak i uz sve bjedniju potrošačku košaricu, ovih uskrsnih blagdana pojesti oko 2500 tona mesa za najmanje 100 milijuna kuna te oko 120 tona bakalara, koji je od hrane za siromahe dogurao do najfinije blagdanske delikatese za oko 150 kuna po kilogramu. Kad su u pitanju jaja, u uskrsnom ćemo tjednu skuhati, obojiti ili ispeći u kolačima 20-ak milijuna jaja, 100% više nego u običnom tjednu u godini.
Jakov Ćorić, predsjednik uprave Gale, koja je s godišnjom proizvodnjom od 50-ak milijuna jaja jedan od naših većih proizvođača, kaže kako u \"socijalnoj\" kategoriji jaja oko Uskrsa ne treba očekivati iznenađenja u pitanju potrošnje jer je ona, premda i povećana tih dana, u Hrvatskoj i dalje mala, samo 180 jaja po stanovniku, dok Talijani, primjerice, troše dvostruko više.
Proizvodnja mladog luka te rotkvica praktično je sezonski posao povrćara, koji plane u nekoliko dana pa ćemo, kao i jaja, barem to jesti uglavnom domaće. Iako se ta potrošnja ne prati ni na županijskoj ni na nacionalnoj razini, računa se da će prosječna obitelj za uskrsne blagdane potrošiti oko kilogram mladog luka i 3-4 vezice rotkvice. U Konzumu očekuju da će oni prodati oko 230 tona mladoga luka te oko 380.000 vezica rotkvice.
tuđmanova Švicarska