Prvo je cijela Turska u utorak ujutro ostala bez struje. Golemi Istanbul, peti grad po veličini na svijetu, ostao je potpuno paraliziran. Premijer nije isključio da je riječ o cyberterorizmu Nešto kasnije, dvojica pripadnika vojnog krila marksističko-lenjinističke Revolucionarne narodne stranke oslobođenja upali su u palaču pravde u Istanbulu i za taoca uzimaju tužitelja Mehmeta Selima Kiraza, koji je bio zadužen za istragu vezanu za smrt dječaka Berkina Elvana na prosvjedima na Taksimu. Pripadnici snaga sigurnosti upali su u tužiteljev ured, ubili dvojicu otmičara te ranili tužitelja koji je poslije umro u bolnici. U vrijeme njegova ispraćaja jučer ujutro u područni ured vladajuće Stranke pravde i razvoja upala su dvojica naoružanih ljudi.
Novi val napada
Iz ureda su izbacili službenike, a kroz razbijeni prozor progurali su tursku zastavu na kojoj je motiv sablje. Snage sigurnosti blokirale su ulicu i ubrzo su razriješili krizu uhitivši jednoga od napadača. U međuvremenu se doznalo i da je policija u Antalyi uhitila najmanje 19 pripadnika Revolucionarne narodne stranke oslobođenja. Nije poznato jesu li uhićenja vezana uz talačku krizu, no zna se da je stranka, koja je u Turskoj zabranjena, a u EU stavljena na popis terorističkih skupina, najavila novi val napada i da je Erdogana stavila na popis svojih najvećih neprijatelja.
Sve je ovo više nego očit znak da se napetosti na turskoj političkoj sceni zaoštravaju i da je sve više onih koji predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana optužuju za slamanje demokracije i uvođenje apsolutističke vladavine u kojoj on ima sve ovlasti za vođenje države. Mnogi ga optužuju da je, poput Vladimira Putina, ojačao predsjedničke ovlasti i, nakon što se više nije mogao kandidirati za premijera, postao je predsjednik. U Turskoj, a osobito u EU, u posljednje vrijeme vlada zbunjenost zato što nikome nije jasno tko je glavni – premijer ili predsjednik?
Štoviše, sve je više razmirica između predsjednika i vlade, a najžešće su one vezana za gospodarsku politiku te za nadzor nad obavještajnim službama. Erdogan je također progovorio protiv značajnog antikorupcijskog zakona koji je, nakon popriličnog pritiska, premijer Ahmet Davutoglu bio prisiljen povući iz parlamentarne procedure. Kemal Kiliçdaroğlu, lider oporbene sekularne Republikanske narodne stranke, kaže da su se unutar vladajuće stranke počeli pojavljivati razdori koji bi u idućem periodu mogli postati još vidljiviji.
Prije nekoliko dana parlament je izglasao paket zakona među kojima je najkontroverzniji onaj kojim se predsjedniku dodjeljuje poseban proračun, koji ne može biti veći od državnog proračuna, a iz kojeg predsjednik može trošiti po vlastitom nahođenju, za potrebe “viših interesa države”.
Dokidanje sloboda
Nikakva odobrenja za trošenje ne treba, a jedino na što ne može trošiti – privatne su potrebe. Oporba se tome zakonu protivila navodeći kako Erdogan tim novcem pod svoju kontrolu staviti nacionalnu obavještajnu agenciju! Kada se svemu ovome pridoda i činjenica da predsjednik polako, ali relativno uspješno slama slobodu tiska i slobodu korištenja interneta, postaje jasno da Turska vrlo vjerojatno ulazi u novo razdoblje u kojem će ekstremne političke grupacije poput one koja je otela tužitelja, ući u period povećane aktivnosti, sličan onome u ranim osamdesetim godinama koji je duboko podijelio Tursku.
>> Kaos u Istanbulu! Muškarac ranjen, žena s bombom ubijena u napadu na sjedište policije
Velika je vjerojatnost da dva povjesna neprijatelja, Rusija i Turska, nastupe zajedno na sceni kontra zapada. Erdogan, bas kao i Putin ima bezrezervnu podrsku naroda i bas kao i Rusija svoje imerijalisticke težnje nemoze ostvariti unutar EU.