Ministarstvo financija priprema nadzor plaća u tvrtkama u kojima je država većinski vlasnik te u stotinjak ustanova kojima je osnivač država kako bi provjerilo poštuje li se odredba po kojoj čelnici tih tijela ne mogu imati plaće veće od ministarskih, piše Novi list.
Tako je određeno zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika, međutim, u brojnim se agencijama, zavodima, institutima, bolnicama, pa i sveučilištima to pravilo nije poštovalo. Plaće su određivane statutima tih ustanova i posebnim dodacima, a čak i nakon što ih je vlada Jadranke Kosor, pa i ova sadašnja pokušala uskladiti s onima koje primaju dužnosnici ili najviši službenici, još uvijek postoje institucije čiji čelnici primaju plaće veće od ministra ili čak i predsjednika države.
Neto plaće ministara kreću se od 16 do najviše 19 tisuća kuna, ovisno o osobnim odbicima i godinama staža, dok je Ministarstvo ustanovilo da pojedini čelnici državnih ustanova primaju i po 25 ili 30 tisuća kuna neto.
U Ministarstvu financija priznaju da će problemi nastati kad se bude definiralo što je nečiji dohodak, odnosno što je "plaća ili naknada" za koju zakon propisuje da ne smije biti veća od utvrđenih plaća ministara.
– Valjda ima toliko različito definiranih plaća ravnatelja bolnica, agencija, zavoda i instituta, koliko je tih ustanova u Hrvatskoj. U svakom nadzoru prvo moramo definirati što je doista njihova plaća ili naknada te to usporediti s iznosom ministarske plaće.
>>Bilić radi besplatno, a Habuš za 14.000 kuna
