Vlada neće tražiti novac za gradnju pelješkog mosta od Europske komisije, što se moglo čuti posljednjih dana. Neum, odnosno cestovni koridor, naš je izbor i naš prioritet, rekao je visoki Vladin dužnosnik.
Na pitanje hoće li BiH tražiti nešto zauzvrat, odgovorio je kako je to samo dio paketa otvorenih pitanja. Drugo otvoreno pitanje, ovaj put sa Slovenijom – spor oko Ljubljanske banke – moglo bi poslužiti Sloveniji kao izgovor za usporavanje procesa ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma, potvrdio je.
Nakon što je Slovenija imenovala svog stručnjaka koji bi trebao pomoći u rješavanju problema štednje, hrvatska će Vlada učiniti isto ovaj tjedan.
Ljubljana bi mogla pričekati dok stručnjaci ne donesu stajalište pa tek onda krenuti u proces ratifikacije, kazao je.
Još jedno pitanje – trgovinski odnosi sa zemljama CEFTE, važnog tržišta za Hrvatsku, počet će se rješavati u jesen kad će EK dobiti mandat za pregovore od tih zemalja te za promjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Ljubljanska banka će propasti ili promijeniti vlasnika prije ulaska Hrvatske u EU. Financijska rupa je prilično velika u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), ključnoj državnoj bankarskoj instituciji. NLB je na prvome mjestu kad je riječ o potrebi za svježim kapitalom i trebat će joj uskoro između 250 i 500 milijuna eura svježeg novca. Slovenija stoji pred najvećim gospodarskim izazovom od proglašenja svoje neovisnosti. Samo 28,7 posto bankarskog sektora u stranim je rukama i sada će to morati sve rasprodati. Slovenija u posljednjih 20 godina nije prodala gotovo ništa tako da će banke morati prodati neke udjele, pitanje je samo hoće li to učiniti ove ili iduće godine.