Unatoč krizi u kojoj smo zaglavili i niskom povjerenju građana, osobito u institucije vlasti i političke stranke, naše građane spašava optimizam i socijalni odnosi s obitelji, prijateljima i drugim njima važnim osobama. Pokazuju to rezultati aktualnog barometra hrvatskog društva ili istraživanja o stanju nacije koje su radili stručnjaci Instituta Ivo Pilar. Unatoč niskom standardu i lošoj situaciji u društvu, među građanima je čak 60% optimista koji vjeruju u bolje sutra.
Materijalno i sreća
Prof. psihologije i znanstvenica Instituta Pilar Ljiljana Kaliterna Lipovčan ističe: – Građani su i dalje umjereno zadovoljni i relativno sretni unatoč teškoj gospodarskoj situaciji. To pokazuje da neke druge stvari, a ne materijalne, utječu na životno zadovoljstvo i sreću. Naši građani su najzadovoljniji odnosima s drugim ljudima i životom u zajednici. Smatraju da imaju prilično veliku podršku obitelji, prijatelja i “značajnih drugih”. Značajni drugi su svi oni za koje mislimo da su nam važni u svakodnevnom životu, a nisu dio kruga obitelji i prijatelja. To su, primjerice, kolege na poslu, šefovi, profesori u školama ili na studiju, susjedi – kaže prof. dr. Kaliterna Lipovčan. To što su građani naveli da imaju gotovo podjednaku podršku obitelji, prijatelja i značajnih drugih upućuje na dobre međuljudske odnose u društvu. Kad već nemamo dobar standard i još koješta, dobro je da nam ne nedostaje optimizma.
– Sudeći prema odgovorima na pitanje „Uvijek sam optimističan u pogledu svoje budućnosti“, trenutačno „raspolažemo“ s oko 60% optimista, što nije malo. No, optimizam je podložniji promjenama pod utjecajem trenutačne situacije i društvenog konteksta nego životno zadovoljstvo i sreća pa vjerujem da je ovaj „optimističan“ rezultat djelomice uvjetovan i nadolazećim izborima. Obično optimizam raste u predizborno vrijeme jer se očekuju promjene koje bi trebale rezultirati boljitkom. Stvarnost nas poslije često razuvjeri, ali to nije razlog da se opet ne nadamo – kaže prof. Kaliterna Lipovčan.
Važan je standard
Građani nisu skloni uključivanju u udruge. Samo oko 8% građana sudjeluje u volontiranju ili članstvu u raznim nevladinim udrugama. U ranijem Pilarovu istraživanju pokazalo se da građani misle da kao pojedinci ne mogu utjecati na odluke koje se tiču ni lokalne zajednice, a kamoli društva.
– Sumirajući rezultate Pilarova barometra u kontekstu područja kojima se bavim, drago mi je da se osobna dobrobit ili kvaliteta življenja građana ne smanjuje, ali bilo bi mi draže kada bi rasla. Za porast životnog zadovoljstva nužan je znatan pomak na bolje u standardu ljudi. Iako na osobnoj razini materijalno ne utječe na povećanje sreće, kada se promatraju društva u cjelini mora se istaknuti da bogatija pružaju bolje šanse građanima pa se to odražava i na njihov osjećaj dobrobiti. Hrvatska je zadnjih 15-ak godina u donjoj trećini europskih zemalja po razini sreće i životnog zadovoljstva – zaključuje prof. Kaliterna Lipovčan.
>> Hrvati najmanje povjerenja imaju u političke stranke
"Građani nisu skloni uključivanju u udruge. Samo oko 8% građana sudjeluje u volontiranju ili članstvu u raznim nevladinim udrugama." 90% tih udruga služi samo da izvlači novac iz proračuna za pojedince....