Kako živi većina hrvatskih građana i kako im izgledaju dani koji bi trebali biti najopušteniji u godini, na godišnjem odmoru, vidi se iz eVisitora Hrvatske turističke zajednice. Ne propuštaju naši ljudi odlazak na more, svega je na koju stotinu kilometara udaljeno i upravo bogohulno bi bilo, dok u tome uživa još malo pa 20 milijuna stranaca, ne okvasiti se u tom plavetnilu barem jedanput tijekom ljeta. Pa, što košta da košta. A, itekako košta. I to sve.
Smještaj je prema lani, a domaćini se zbog dobre postkoronske potražnje ni tada nisu libili dizati cijene!, poskupio u prosjeku dvadesetak posto, a cijene u restoranima već dosežu nebeske visine. S tim da je krenulo već u predsezoni. Puno previše učinilo se Zagrepčanu kad je u travnju – u travnju, ranoj predsezoni! – u jednom manjem mjestu na obali za dvije porcije prženih liganja, pivo i dva gemišta od po jednog decilitra platio 90 eura. "Moje posljednje morsko bahaćenje", zaključio je šokiran cijenom. Jadranski ga restorani tako skoro neće vidjeti. Kao, uostalom, ni mnoge druge domaće goste kojima od prosječne plaće za jadranske bakanalije jednostavno ne dotječe.
VEZANI ČLANCI:
No, vratimo se eVisitoru. HTZ-ov susta v za praćenje turističkog prometa, prijavu i odjavu gostiju, otkriva da je lani na moru među 18,8 milijuna stranaca bilo nešto više od 2,6 milijuna domaćih. Iz ovog modernog sustava doznajemo i da je većina Hrvata izabrala hotelski smještaj. Konkretno, u hotelima je tijekom prošle godine boravilo najviše, čak 1,4 milijuna hrvatskih građana. Istovremeno, u kampovima ih je bilo 125.000, u vikendicama i stanovima za odmor 109.000, a u privatnom smještaju – neusporedivo manje nego u hotelima. Smještaj u tzv. zimmer freiju, inače bitno povoljnijem od hotelskog, izabralo je tijekom prošle godine "svega" 607.000 naših građana. Kako je to moguće? Novca nema, kriza, poskupljenja, a u hotelima više nego dvostruko više domaćih turista od zimer freija?!
Precizni eVisitor otkriva, međutim, da se naši građani nisu dugo baškarili u jadranskim hotelima, u prosjeku su ostajali tek 2,4 dana. Prosječan hotelski boravak zasigurno ruše poslovni skupovi, pa su hotelski domaćini lani upisali svega 3,3 od ukupno 12, 5 milijuna noćenja domaćih gostiju. Istovremeno, u zimmer freiju, gdje su naši građani u prosjeku ostajali po 4,7 noći, registrirali su 2,9 milijuna noćenja, a dugo, toplo ljeto iskusilo je samo onih stotinjak tisuća građana koji su odsjedali u nekomercijalnom smještaju. U prosjeku su, naime, u vikendicama i stanovima za odmor na moru ostajali po četrdeset dana. Misterij je koliko je takvih noćenja uistinu bilo na prijateljskoj bazi, a koliko ih je vlasnicima objekta plaćeno kao da se radi o klasičnom, komercijalnom obiteljskom smještaju.
Kako god, prosječni hrvatski građanin u pravilu se na ljetnom godišnjem odmoru zadovoljava zimmer freijem (bilo pravim, bilo nekomercijalnim), kuha dok je na ljetovanju, jednom tjedno izlazi na večeru i općenito vrlo obzirno troši tijekom svog ljetovanja. Kako i ne bi kad je cijena obične kuglice sladoleda na Jadranu već dosegla astronomska četiri eura. Pritom, za potvrdu da dojam o skupoći nije subjektivan, analiza njemačkog zavoda za statistiku pokazuje da sto eura, kad se promatra smještajne objekte i restorane, vrijedi više i u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Malti, Crnoj Gori, a naročito u Turskoj, nego li u Hrvatskoj.
To što još uvijek ima dovoljno Europljana koji su spremni platiti koliko se u hrvatskom turizmu traži, domaćem gostu ništa ne znači. Skupoća u Hrvatskoj ne mjeri se plaćama u Švedskoj, Engleskoj ili Njemačkoj i ljudima koji u Hrvatskoj žive od plaće na Jadranu definitivno jest skupo. I dobrostojeći Europljani to već opisuju kao – u Hrvatskoj na moru više nije jeftino. Što će reći nakon odmora u Hrvatskoj ljeta 2023. godine, tek ćemo vidjeti.
U međuvremenu, sve više naših građana pretražuje ponudu odmora kod mediteranskih susjeda. Razočarani, pritom, na druge destinacije ne odlaze samo oni koji su prisiljeni paziti na svaki euro: "Godinama smo ljetovali u jednom našem hotelu s četiri zvjezdice. Svaki put sto eura skuplje, a ponuda sve skromnija. Ove godine idemo na krstarenje, potrošit ćemo više, ali kod nas više ne dobivamo vrijednost za novac", izgovaraju Zagrepčani poantu koja podjednako pogađa i naše građane kojima je cijena bitna i one koji tu brigu nemaju. I nad kojom bi se domaćini morali zamisliti.
VIDEO Natpis u Tučepima ostavio u nevjerici turiste iz Mostara: 'Tko nema para, bez njega se može'
A na kruzerima za dnevno 100€ imaš pun pansion, dakle doručak, ručak, večeru i međuobrok, komfornu kabinu sa balkonom, kupaonicom, TV=om i bezbroj sadržaja. Uz to, gotovo svaki dan uplovljavaš u drugu luku, dakle ragledaš dnevno nove lokacije. A usput se sunčaš uz bazen i dišeš punim plućima morski zrak.