Nakon više od godinu dana čekanja hrvatska Vlada u lipnju bi trebala i službeno započeti pregovore s mađarskim MOL-om. Ta informacija mogla se naslutiti iz jučerašnje izjave ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka koji je RTL televiziji izjavio kako će do otvaranja pregovora vjerojatno doći vrlo brzo, a Večernjem listu je iz još jednog izvora bliskog Vladi potvrđeno kako bi se to trebalo dogoditi prije ljeta. Obistine li se te najave za očekivati je da će tijekom sljedećih tjedana Vlada donijeti i službenu odluku o imenovanju novog pregovaračkog tima, s obzirom na to da pregovarački tim još uvijek formalno čine Đuro Popijač, Davor Štern i Martina Dalić.
Zašto kasni modernizacija?
Tko će biti novi pregovarači i koja će biti Vladina pregovaračka pozicija trenutačno se može tek spekulirati. Ipak, poznato je koje su ključne točke neslaganja u odnosima dvaju najvećih dioničara u Ini. Ponajprije, riječ je o trenutačnoj upravljačkoj strukturi u Ini, posebno o tijelu Odbor izvršnih direktora, koji je prema mišljenju većine domaćih pravnih stručnjaka neusklađen s važećim hrvatskim zakonima. Za očekivati je, stoga, da će Vlada zahtijevati vraćanje većine izvršnih ovlasti upravi Ine. Nadalje, u sklopu pregovora analizirat će se i ispunjenje obveza koje su obje strane preuzele prethodnim međudioničarskim ugovorima iz 2003. i 2007. Pojedini članovi Vlade već su izražavali svoje nezadovoljstvo ulaganjima Ine, naročito u modernizaciju rafinerija. Da bi upravo to mogla biti točka na kojoj će inzistirati Vlada, moglo se naslutiti i iz nastupa premijera Milanovića prije nekoliko dana na predizbornom skupu u Sisku kada je obećao nastavak rada sisačke rafinerije “bez obzira na to tko bude njezin vlasnik”.
Čeka se presuda Sanaderu
S druge strane, za pretpostaviti je da će MOL-ov ključni zahtjev biti povrat dvije milijarde kuna duga, za koji kompanija tvrdi da je Ina pretrpjela zato što država nije preuzela njezin plinski biznis, kako je dogovorila Sanaderova vlada. Doduše, taj dug nastao je matematičkom operacijom u kojoj je Ina računala razliku između cijene po kojoj je prodavala plin na domaćem tržištu i cijene uvoznog ruskog plina, po kojoj je trebala prodavati na osnovi spornog ugovora. Neki stručnjaci smatraju da je sam dug koji MOL računa dokaz da je ugovor bio štetan po Hrvatsku, pa bi u slučaju pravomoćne osuđujuće presude protiv Sanadera u slučaju Ina/MOL mogao biti i sudski osporen. Iako u Vladi uporno odbijaju prejudicirati sudske odluke, da su skloni takvom mišljenju svjedoči i nedavna izjava ministra Slavka Linića kako Vlada “još nije otvorila priču o opljačkane dvije milijarde kuna kroz plinski biznis”. To će se očito učiniti u pregovorima, a oni će zasigurno potrajati. Kakav će utjecaj na njih imati spomenuta presuda Sanaderu, ali i aktivne istrage o kaznenim prijavama HANFE protiv čelnih ljudi MOL-a, može se tek pretpostaviti.
