S Vrhovnog je suda povučena revizija predmeta u kojemu je i Sud EU trebao odlučivati o usklađenosti Zakona o konverziji, odnosno same konverzije, s pravom Europske unije. Iz Udruge Franak koja je u ranijim objavama ustvrdila da je predmet Rev-1042/17 „nereprezentativan i loš“ izvijestili su o tome te istaknuli da, nakon povlačenja ovog predmeta C-474/20, na Sudu EU, kad su posrijedi hrvatske konverzije, ostaje samo predmet C-567/20 Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
U tom predmetu Sud EU mora odgovoriti na pitanje imaju li potrošači nakon konverzije pravo na utvrđivanje ništetnosti valutne klauzule CHF i ništetnosti promjenjive kamatne stope koja je ugovorena u temeljnom ugovoru uz pravo na utvrđivanje restitucije, ako konverzijom restitucija nije provedena.
– Raduje nas povlačenje revizije koja je bila podnesena na jedan od najlošijih mogućih predmeta za konvertirane kredite, u kojemu je tužitelj već prije povukao dio tužbenog zahtjeva za preplaćeni tečaj pa je stoga taj predmet izrazito nereprezentativan i loš. Nama je i dalje nevjerojatna činjenica da je vijeće Vrhovnoga suda izabralo baš taj izrazito nereprezentativni predmet za odlučivanje na Sudu EU, a još nam je nevjerojatnija činjenica da je Vrhovni sud RH kao najviše sudsko tijelo RH postavio pitanja koja su potpuno nebitna i irelevantna – prokomentirali su u Udruzi Franak.
Podsjećaju kako banke tvrde da potrošači imaju pravo na obeštećenje samo u slučaju da je konverzija provedena suprotno zakonu, dok u Udruzi Franak tvrde da potrošači imaju pravo na obeštećenje u skladu s presudama Suda EU C-118/17, C-452/18 te najnovijom C-268/19. U svim tim presudama sud je zauzeo stav da potrošač nakon konverzije ima i dalje pravo utvrđivati ništetnost konvertirane ugovorne odredbe uz pravo na restituciju, ako konverzijom ona nije provedena.
– Vrhovni sud prihvatio je navode banaka iz njihove javne kampanje putem plaćenih medija i plaćenih profesora prava, pokrenuo je ogledni postupak u kojemu se odlučivalo o valjanosti konverzije, te utvrdio je da je konverzija valjana, umjesto da se bavio pravom potrošača na obeštećenje. Dapače, otišao je tako daleko da je ustvrdio potpuno nepravilno da se presuda C-118/17 ne odnosi na hrvatske potrošače – kažu u Udruzi Franak.
>> Pogledajte i ovaj video - Hrastić o zaštićenim najmoprimcima: Država štiti ljude koji su u Jugoslaviji nasilno ušli u naše stanove
Ako je Mamić cipelama kupovao suce, jasno je da su ih bankari imali cijelo vrijeme na svojoj strani i da su udruženo plačkali građane