Štete nisu zabilježene, a radi se o seizmički aktivnom području rekao je u emisiji Otvoreno seizmolog Krešimir Kuk. "Recimo 2016. godine, samo par kilometara od ovih potresa, smo imali potres magnitude 4,6 prema Richteru. Seizmička aktivnost u južnom dijelu Hrvatske, u Dalmaciji i oko granice s Hercegovinom u zadnjih godinu dana nešto je izraženija i ovo treba gledati u kontekstu tih događanja", rekao je Kuk koji je još jednom ponovio kako nema očekivanja u seizmologiji.
"Sada su bila dva potresa, proteklih dana na tom području nije bila izraženija seizmička aktivnost. Trebamo pričekati još neko vrijeme da vidimo je li se tamo nešto aktiviralo ili su ovo dva izdvojena potresa", rekao je te kazao kako u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina ima puno potresa. "U 2022. godini bilo ih je 20-ak tisuća na području cijele Hrvatske, u 2021. bilo ih je čak 27 tisuća. Nešto je više potresa od prosjeka u posljednjih desetak godina jer seizmička aktivnost nikad nije jednolika.'
Geolog prof. dr. sc. Tihomir Marjanac istaknuo je kako svi potresi imaju geološku podlogu, odnosno uvjetovani su nekim geološkim procesima. "Ono što se na Hrvatsku primjenjuje jest ponašanje Afričke tektonske ploče u odnosu na Euroazijsku, s kojom je u kontaktu. U zoni kontakta Afrička ploča razbila se na niz mikroploča, Jadransku, Dinaridsku, Panonsku, i svaka od njih ponaša se na svoj način. Ovisno o tome kako pritisak dolazi s juga i kakav je otpor tom pritisku sa sjevera, svaka od tih ploča se rotira, prilagođava, dolazi do pucanja stijena i to je ono što mi doživimo kao potres", kaže.
VEZANI ČLANCI
"Nakon jakog potresa slijede godine seizmičke aktivnosti. Moramo znati da su stijene pod jako visokom napetosti, baš na razini da puknu. Ne možemo znati hoće li opet puknuti ili neće. Možemo samo reći da postoji određena doza šanse da će se to dogoditi ponovno, ali kada i pod kojim uvjetima, to ne znamo."
Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu rekao je da zajednica nije bila spremna za potrese u Zagrebu i na Banovini. "Naučilo se puno i zajednica se osvijestila u vezi s time kako treba reagirati u slučaju potresa i što treba napraviti da se preveniraju buduće štete od potresa. To je nedostajalo, kao da se na neki način zaboravilo ono što je bilo prije", rekao je.
Globalno postoje dva područja gdje je seizmička aktivnost najizrazitija – Pacifički vatreni krug gdje je najviše vulkana te tzv. Mediteransko-transazijski pojas, u koji spada i Hrvatska. Kuk kaže kako živimo na trusnom području koje je opasnije od nekih sjevernijih dijelova Europe, poput Austrije ili Njemačke, ali dosta manje opasno od područja južnije i jugoistočnije od nas, poput Albanije, Grčke i Turske, gdje su potresi češći i jači.
VIDEO Pogledajte kako bi trebao izgledati novi KBC Osijek
Opet se ponavljamao. Pošto ovi seizmičari ne mogu znati ništa, a to znači da ne znaju ono najvažnije, zašto ih plaćamo. Prekrasno zanimanje, dobro plaćeno, radi se skoro ništa, većinom su na kavicama vani i uživaju. Često niti dođu na posao.